Zanimljivosti

Ne radite to u mojim kolima: ŽENA TAKSISTA IZ INATA ODVEZLA LJUBAVNIKE NA NAJGORE MOGUĆE MJESTO

Published

2 godine

03/03/2023

Jedna taksistkinja izazvala je burne reakcije u javnosti jer je objavila video u kom je do detalja ispričala kako je raskrinkala jednog nevjernog supruga, kada je ušao u njen taksi da bi se našao sa ljubavnicom.

U snimku, koji je pogledalo više od osam miliona ljudi, taksistkinja Roni objasnila je da je pokupila muškarca koji se prije ulaska u vozilo pozdravljao sa ženom i djecom ispred svoje kuće.

Rekao joj je adresu na koju želi da stigne, a onda je u jednom momentu napomenuo da moraju prije toga da se zaustave. Roni ga je, kako joj posao nalaže, poslušala i stala je na odredište na koje je u automobil ušla žena sa malim koferom.

Taksistkinja tvrdi da je muškarac odjednom postao raspoložen i napominje da je izgledao prilično sretno jer je otišao od supruge i djece. Roni je vidjela da su se poljubili i tada je shvatila da se radi o preljubi.

“Nastavili su da pričaju, a onda je žena rekla: ‘Znaš da mi je dosta toga što me skrivaš. Kada ćeš ostaviti svoju ženu?’ – prepričala je Roni, koja je tajni par vratila na adresu na kojoj živi muškarac.
“Ne postoji ništa gore od varalice – žene ili muškarca. Ne radite tako nešto u mojim kolima. Karma je kučka. Budite bolji ljudi, činite bolje u životu.

Danas se nije dobro završilo za njega, sigurna sam, jer su oboje imali kofere i stajali su u dvorištu kad sam otišla. Ovo je moj auto, radim za sebe. Ako odlučim da prekinem vožnju, to je moj izbor. Ako radite nešto u mom autu, imam pravo da riješim to ako smatram da je to prikladno – objasnila je taksistkinja. (Naj portal)

Tagovi:ljubavnik prevara taksi

Sljedeća vijest

Šta boja karmina govori o damama? Hazarderke se karminaju u crno, strastvene u crveno, a povučene u roze!

Predhodna vijest

Svaku je pažljivo skinuo: MIRKU JE DJEVOJKA AUTOMOBIL OBLIJEPILA 731 LJUBAVNOM PORUKOM

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

8 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.