‘NAJ TEMA’ Koliko nas uopće ima: Masovno iseljavanje mijenja lice Bosne i Hercegovine

Foto: Balkandiskurs

Dok političke poruke odvlače pažnju od stvarnosti, zemlja se tiho prazni. Oni koji odlaze bježe u potrazi za životom, a oni koji ostaju – često su tek alat u rukama moćnika.

Politika često stvara iluziju da je Bosna i Hercegovina važan igrač na svjetskoj sceni, dok je u stvarnosti naša zemlja mala poput predgrađa velikih globalnih centara moći.

Takav narativ o ugroženosti i stalnoj borbi odvlači pažnju građana od stvarno važnih pitanja koja svakodnevno pogađaju život ljudi.

U ovom vrtlogu političkih poruka, jedna od najvećih tragedija ostaje u sjeni – masovno raseljavanje i iseljavanje stanovništva. Ogromna većina onih koji odlaze traže spas i perspektivu izvan granica Bosne i Hercegovine, dok oni koji ostaju često čine bazu istomišljenika političkih elita koje ih drže zarobljenima u istom ciklusu.

Ono što je najtužnije jeste da je ova mala grupa ljudi koja se trudi da živi normalno, da gradi, radi i stvara – zapravo žrtva takvog sistema. Oni su ti koji plaćaju cijenu politike, dok se država polako prazni i gubi svoj pravi identitet.

Pad stanovništva – brojke koje zabrinjavaju

Dok političke elite nastavljaju sa svojim igricama moći, stvarni život u Bosni i Hercegovini biva sve teži za obične ljude. Zvanične statistike pokazuju da se broj stanovnika kontinuirano smanjuje, a prognoze nisu ohrabrujuće. Ogromne mase mladih ljudi odlučuju da svoju budućnost potraže negdje drugdje, ostavljajući prazne domove i opustjele ulice.

Sela postaju prazna, škole se zatvaraju, a broj rođene djece je daleko ispod nivoa potrebnog za održavanje populacije. Ovo nije samo statistika, već stvarnost koja mijenja društvenu i ekonomsku strukturu naše zemlje.

Zašto ljudi odlaze?

Razlozi za masovno iseljavanje iz Bosne i Hercegovine su višestruki, ali se često svode na iste ključne probleme:

– Nedostatak perspektive i prilika za posao

– Ekonomija koja ne može pružiti dostojan život

– Politička nesigurnost i nepredvidivost

– Osjećaj da nisu dio stvarnih promjena u društvu

– Privlačnost stabilnijeg života i obrazovanja u inostranstvu

Za mnoge mlade ljude, odlazak nije samo izbor – to je jedini način da ostvare svoje snove i sigurnu budućnost.

Nakon odlaska velikog broja stanovnika, preostali ljudi često se osjećaju kao da žive u okruženju koje ne razumije njihove potrebe. Tradicionalne vrijednosti i običaji gube se, a lokalne zajednice slabiju i gube svoj identitet.

Oni koji ostaju, često predstavljaju manji, ali glasniji krug onih koji podržavaju status quo, dok su oni koji se trude da održe zajednice i grade bolji život često marginalizirani. To je realnost koja dodatno produbljuje društvene podjele.

Šta možemo učiniti?

Rješenje nije jednostavno, ali postoje koraci koje treba poduzeti: Kreiranje održivih radnih mjesta i prilika za mlade; Jačanje obrazovanja i podrška mladim talentima; Poboljšanje infrastrukture i javnih usluga; Izgradnja povjerenja u institucije i uključivanje građana u promjene; Promovisanje pozitivnih primjera i inicijativa koje grade zajednice.

Samo kroz zajednički angažman moguće je zaustaviti negativan trend i stvoriti ambijent u kojem će ljudi željeti ostati i graditi svoju budućnost.

Bosna i Hercegovina nije samo geografska lokacija na karti – to je dom ljudi koji zaslužuju bolje. Dok god budemo zarobljeni u pričama o ugroženosti i političkim sukobima, istinske promjene će izostajati.

Pitanje „Koliko nas uopće ima?“ nije samo demografsko pitanje – to je poziv na buđenje i odgovornost svih nas. Vrijeme je da pogledamo stvarnosti u oči i počnemo graditi zemlju u kojoj će svi moći ostati i živjeti dostojanstveno.

A. Mirvić (Naj portal)

Pročitajte još:

‘NAJ TEMA’ Plata od 1000 KM – broj koji lijepo zvuči, a loše se živi