Otprilike 12% svjetske populacije čine ljevaci, 87% dešnjaci dok preostalih 1% osobe koje su sposobne ujednačeno koristiti obje ruke. Međutim, postotak ljevaka diljem svijeta polako se povećava pošto korištenje lijevom rukom postaje društveno prihvatljivo za razliku od prijašnjih vremena kada se u nekim državama znalo djecu pokušati prisiliti da nauče pisati desnom rukom.

Ipak, naša svakodnevnica je prilagođena dešnjacima. Makaze, mašina za rezanje, otvarač za limenke, fotoaparat – sa svim tim predmetima ljevaci će se namučiti i upravo ih zbog toga često proglašavaju „nespretnjakovićima“.

Zanimljivo je da je manji postotak ljevaka kod starijih u odnosu na mlađe. Razlog tome je da su ranije djecu prisiljavali da postanu dešnjaci. Više je onih koji su naučili koristiti i svoju desnu ruku podjednako spretno kao i lijevu, što im omogućava posebna građa i fiziologija mozga.

Kod dešnjaka su mozgovne polutke asimetrično razvijene, tj. razvijenija je lijeva polovica mozga koja kontroliše desnu stranu tijela dešnjaka. Kod ljevaka ne postoji obrnuti slučaj. Mozgovne polutke su jednako razvijene, ali, ljevaci imaju znatno više nervnih vlakana u mozgu od dešnjaka i upravo su ta vlakna važna za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki. Tu počiva i uzrok bolje snalažljivosti ljevaka u prostoru, bolje percepcije treće dimenzije i, što je upravo značajno za ljevake, boljih rezultata u logici i matematici.

Taj višak nervnih vlakana je istovremeno i prednost i uslov koji omogućava život i svakodnevno prilagođavanje ljevaka u svijetu dešnjaka. Generalno gledano, ljevoruki ljudi su individualisti, kreativni, intuitivni, razmišljaju strateški, imaju neobično dobru muzičku memoriju, osjećaj za proporcije, pa su zato veoma zastupljeni u umjetnosti i arhitekturi.

U prošlosti lijeva se strana uvijek smatrala nesretnom. U srednjem vijeku ljevorukost se smatrala vražjim znakom i zbog toga su praznovjerja ljevaci često završavali na lomači.

Neki ljekar je najozbiljnije tvrdio 1937.godine da ljevoruka djeca „mucaju, škilje i gegaju se kao patke, a u igrama su pravi nespretnjakovići i šeprtlje“. To su gluposti, jer kjevaci nisu ništa manje pametni od dešnjaka. Oni samo neke stvari automatski obavljaju lijevom rukom.

Skloniji alergijama, migrenama i nesanici
Jedna studija pokazuje kako su ljevaci 11 puta skloniji alergijama nego dešnjaci. Također, 2 puta češće obolijevaju od migrena te se češće bore s nesanicom odnosno nedostatkom sna.

Brže se napiju?
Studija iz 2011. godine koja je proučavala 25 000 ljudi iz 12 različitih zemalja otkrila je zanimljivu sugestiju. Iako nisu skloni da u poznim godinama pretjerano piju kasnije u životu, studija je ipak sugerirala kako su ljevaci skloniji piću u umjerenim razinama nego dešnjaci.

Koeficijnet inteligencije
Često na internetu se pronađu informacije da su ljevaci inteligentniji. No, sve treba uzeti u obzir s dozom opreza. Studija iz 2007. godine pokazala je kako su ljevaci skloniji većem kvocijentu inteligencije, dok druga studija iz 2010. godine pokazuje upravo suprotno.

Dakle, što je istina? Dva istraživača sa Sveučilišta u Atini prikupili su podatke nekoliko pojedinačnih studija kako bi prikupili podatke iz mnogo veće veličine uzorka. Rezultati su pokazali kako su dešnjaci zanemarivo pametniji od ljevaka. Prosjek razine IQ-a ljevaka bio je 100, a dešnjaka 101,5. Dakle, ovakva razlika je zanemariva.

Bolje pamte?
Često se za ljevake smatra da odlično posmatraju okolinu te pamte lica i detalje na njima. Prema podacima jednog instituta iz 2008. godine, ljevaci i dešnjaci se na različite načine bave zadacima i performansama memorije. Provedeni eksperimenti pokazali su da kada se osobama daju 2 zadatka istovremeno, ljevaci su pokazali bolje rezultate jer se oslanjanju na problem u cjelini te traženju uzroka problemu.

Ljevaci su češće muškarci
Prema istraživanju iz 2008. godine, 23% više muškaraca je ljevoruko. Ova studija prikupila je podatke iz 144 pojedinačne studije, uključujući veličinu uzorka od gotovo 2 milijuna sudionika te se općenito prihvaća kako je statistički relevantna.

Kreativniji i često bolji u sportu
Ljevaci su posebno dobri bejzbolaši, tenisači i mačevaoci. U osnovi, bolje se ističu u pojedinačnim sportovima. Studija iz 2007. godine pokazala je kako postoji veća vjerovatnost da će kreativci i muzičari biti ljevaci. Nadalje, nešto starija studija iz 1977. pokazuje kako veći broj arhitekata su bili upravo ljevaci.

Klub ljevaka
Ljevaci imaju svoj dan. Svakog 13. avgusta se obilježava Međunarodni dan ljevaka. To je dan kojim se širom svijeta pokušava pobuditi svijest o prednostima i nedostacima te osobine. Sve je počelo formiranjem Kluba ljevaka (The Left-Handers Club) 1990. u Velikoj Britaniji, a britanski Klub ljevaka je 13. avgusta 1992. po prvi put organizirao obilježavanje Međunarodnog dana ljevaka. (Naj portal)