Decenijama unazad, psiholozi i sociolozi su izučavali i dokazivali pozitivne učinke uzgoja biljaka i boravka u prirodi, posebno tokom različitih kriza, a to je zasigurno i aktuelna pandemija koronavirusa. Uz to, naučnici su dokazali i da plava – kao boja neba – odmara, ali i zelena, kao primarna boja vegetacije.

„Cvijeće, te ljekovito, začinsko i aromatično bilje su biljke, koje ne traže tako puno od vas, dok ih uzgajate i brinete o njima, a tako puno vam daju i vraćaju. Smiraj i zadovoljstvo, provodeći vrijeme s biljkama, nemaju cijenu, a rasadi se samo množe…“, kaže Dino Beširević iz Ilijaša, magistrant floristike i pejzažne arhitekture.

Zato nije ni malo iznenađujuće da se u posljednje vrijeme sve više govori o urbanoj agrikulturi, koja forsira ekološka načela proizvodnje hrane u svom dvorištu, okućnici, na balkonu, krovu, zidu ili čak u unutrašnjem prostoru. Ona se smatra kao spas u vremenima mentalnih kriza, poput aktuelne sa korona virusom.

„Psihološki benefiti uzgoja biljaka su brojni. Kada uzgajamo jestive biljke u sklopu svog životnog prostora – na balkonima, terasama, krovovima, dvorištima, pa čak i začinsko bilje na prozorskoj dasci – prije svega, svoje okruženje činimo ugodnim za oko. Ako smo okruženi predivnim mirisima – začinskog bilja, zelenilom, plodovima našeg truda – bit ćemo manje nervozni i osjećat ćemo se spokojnije. Zamislite, kako je lijepo piti kafu ili čaj na balkonu, koji je pun biljaka, koje ste uzgojili vlastitim rukama“, navodi mr. sc. Jasmina Buljić, dipl. psihologinja i porodična sistemska savjetnica.

Posebno je urbana agrikultura na početku pandemije, ali i sada, u jeku pandemije, od koristi za ljude jer se znatan broj njih suočava s izazovima reorganizacije slobodnog vremena.

„Vrtlarstvo je odličan način za ispuniti slobodno vrijeme aktivnošću, koja je dobra i za fizičko i psihičko zdravlje, te – za razliku od npr. televizijskog ekrana – ne odvlači pažnju, već jača njen fokus. Važna je komunikacija s drugim ljudima, koji također uzgajaju biljke, a u okviru svog životnog prostora. Važno je razmjenjivanje savjeta, sjemena, ideja za iskorištavanje prostora… Možda je uzgoj biljaka način na koji ćemo premašiti socijalnu barijeru, koju nam je nametnula pandemija i ostati povezani, unatoč fizičkoj distanci“, uvjerava magistra Jasmina Buljić.

Ona dodaje da se radom s biljkama, značajno može umanjiti stres i pozitivno djelovati na ljudsko zdravlje, a posebno mentalno.

„Istraživanja su pokazala to da senzomotorne i psihosocijalne vještine napreduju upravo onda kada je čovjek u interakciji s prirodom, a da ne govorimo o samom zadovoljstvu uživanja u plodovima rada, nakon dugog rada s biljkama. Ove dobrobiti rada, u bašti, mogu biti veoma značajne za mentalno zdravlje u doba pandemije koronavirusa, jer značajno mogu ublažiti depresiju i anksioznost, izazvanu neizvjesnom situacijom. Iskreno se nadam da je bila uspješna i plodonosna godina, bar za one ljude koji su se odlučili da zamijene pozorišta, sportske terene i druge – planirane, ali otkazane – aktivnosti radom u bašti i ulože trud u obradu tla i brigu o biljkama, te se nadam da ima onih koji već nestrpljivo čekaju proljeće, da se, po prvi put, okušaju u uzgoju biljaka“, zaključuje za “Udar.net” magistrica Neđmina Gušić. (Naj portal)