Projekcije za period 2022.-2031. su dramatične -dolazi nam novih 96.167 penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!

Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, iznosiće 493 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM i iznosiće 1.122 KM.

Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine”, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.

“Zbirno posmatrano, tokom perioda 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije.

Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.

Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.

Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada.

Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, van svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog perioda.

Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine.

Istraživanje je dalo i određene preporuke kako bi se situacija bar djelimično poprvila, a jedna od njih je povećanje produktivnosti radnika u BiH. Takođe je potrebno, navedi se, izvršiti dugo najavljivanu reformu poreskog sistema u BiH, gdje bi se smanjio jaz između neto i bruto plata, da radnici dobiju veću neto plaću, a potrebno je, navodi se, razmisliti u narednom periodu, obzirom da ćemo rapidno ostajati bez radne snage, o liberalizaciji tržišta rada u BiH i uvozu neophodnih radnika iz inostranstva. (Naj portal)