Pratite nas

Razglednice

Kako se živi u Kataru: NAJBOGATIJA SU ZEMLJA, ALI SVIM NOVCEM NE MOGU DA KUPE ONO U ČEMU SE MI RAZBACUJEMO

Published

on

Svjetsko prvenstvo u fudbalu odigrava se ove godine u Kataru, stoga nam je ova zemlja postala izuzetno zanimljiva. Evo 10 zanimljivosti o Kataru koje će vas prilično iznenaditi, ali i šokirati.

1. Katar je okružen pustinjom, ova država je stvorena u pustinji, zbog čega nemaju slatku vodu pa moraju da destiluju morsku kako bi imali vodu za piće. Zbog svega toga čista voda je najskuplje piće u Kataru.

2. Vlast je u rukama emirata i to decenijama. Ovdje vlada apsolutna monarhija, a kuća Tani vlada Katarom od 1868. godine nakon završetka katarsko-bahreinskog rata. Sadašnji emir je Tamim bin Hamad al Tanin, koji vlada zemljom od 2013. godine. A njegova majka Moza, druga žena šeika Hamada je najvjerovatnije najbogatija žena na svijetu sa bogatstvom procijenjenim na preko 15 milijardi dolara.

3. 99% stanovništva Katara su građani Dohe. Prema statistici 9 od 10 stanovnika Katara živi u Dohi.

4. Sva hrana u Kataru se uvozi iz drugih zemalja jer oni nemaju obradive površine.

5. Alkohol je zabranjen u Kataru.

6. Katar je druga najbezbjednija zemlja u svijetu. Katar ima drugu najnižu stopu kriminala na svijetu, odmah iza Abu Dabija.

7. Broj muškaraca je znatno veći od broja žena, na tri mušarca dođe jedna žena.

8. Katar je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu. Veliki dio bogatstva potiče od nafte i prirodnog gasa koji čini više od 60 procenata BDP-a. Nekoliko godina zaredom Katar je prva zemlja u svijetu kad se gleda bruto domaći proizvod po glavi stanovnika. Na listi je ispred Luksemburga, Singapura, Bruneja. Zvuči gotovo nestvarno, ali prije samo 70 godina, to je bilo jedno od najsiromašnijih mjesta na planeti. Stanovnici Katara, koji je tada bio britanski protektorat, živjeli su od ribolova i prodaje bisernih školjki.

9. Krajem tridesetih godina prošlog vijeka u malom mjestu Duhan, na zapadu zemlje, pojavila se nafta. Katar je počeo da je prodaje svijetu i od tada više ništa nije bilo isto. Međutim, pravi razvoj kreće tek sedamdesetih godina. Katar je 1971. dobio nezavisnost od Velike Britanije, a tih godina je u Persijskom zalivu otkriveno najveće pojedinačno nalazište prirodnog gasa na svijetu. Energent koji je nekada smatran gotovo bezvrijednim će preko noći transformisati zemlju i od Katara napraviti ono što vidimo danas.

10. U posljednje dvije decenije, članovi vladajuće porodice Al Tani su uložili dosta novca u umjetnost i kulturu. Katar je danas jedan od najvećih kupaca umjetničkih djela u svijetu. Skoro 10.000 eksponata iz cijelog islamskog svijeta nalazi se u Muzeju islamske umjetnosti, zgradi smještenoj na vještačkom poluostrvu koje gleda na modernu Dohu. Osim uticaja islama, na život u Kataru snažno je uticala beduinska, nomadska kultura. O svojoj istoriji, Katarci najviše podsjećaju na nacionalni praznik 18. decembra. Tog dana 1878. godine, šeik Džasim bin Muhamed al Tani, osnivač modernog Katara, uspio je da ujedini lokalna katarska plemena. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending