Pratite nas

Razglednice

I na nebu, i na zemlji: ISTARSKI GRAD NAD PROVALIJOM KOJU MOŽETE PRELETJETI

Published

on

Pazinska jama popularno je odredište za ljubitelje šetnji prirodom ili malo žešćih avantura. Naime, ovdje imate priliku šetati poučnom stazom, letjeti ziplineom i istraživati špilju koja skriva dva jezera

Ne treba vam španjolska Ronda da biste doživjeli grad na rubu litice, avionske karte da biste letjeli, niti Italija za vrhunsku tjesteninu i čašu vina. Sve što vam treba je u našem zelenom dvorištu, u srcu Istre. Idemo u Pazin!

Očaravajući grad starih kamenih kućica s cvijećem u prozorima, vijugavih uličica i romantičnih istarskih konoba, nalazi se na praktičnoj poziciji – nasred Istarskog ipsilona, na granici sive i crvene Istre. Konobe sačuvajte za kraj lijepog izleta, jer vam Pazin najprije nešto želi pokazati, piše (punkufer.hr)

Saznat ćete kako je to biti lik francuskog putopisnog romana “Neobična putovanja” iz 19. stoljeća. Ljepote Pazina opisao je Jules Verne u ovom avanturističkom romanu o dvojici skitnica koji se igrom slučaja zateknu pred srednjovjekovnom pazinskom utvrdom.

Pazinska utvrda tj. kaštel i danas dočekuje putnike i goste na zapadnom dijelu grada. To je jedna od najbolje očuvanih srednjovjekovnih utvrda Istre u kojoj su smješteni Muzej grada Pazina i Etnografski muzej Istre. A ono po čemu se izdiže iznad ostalih, doslovno, jest njegova pozicija: na samom rubu litica Pazinske jame.

Stari dio Pazina sa svojim zgradama i kućama nalazi se na rubu duboke provalije, tj. krškog ponora ispod kojeg ponire Pazinčica. Zakonom zaštićen, važan krajolik poznat je kao Pazinska jama – popularno odredište za ljubitelje šetnji prirodom ili malo žešćih avantura. Naime, ovdje imate priliku šetati poučnom stazom, letjeti ziplineom i istraživati špilju koja skriva dva jezera.

Odlučite li se za ugodnu šetnju, kroz jamu vodi poučna pješačka staza malo dulja od jednog kilometra. Započinje kod mosta Vršić u blizini utvrde, a nastavlja se kroz zelenilo i bujnu vegetaciju kanjona preko vidikovca do terase hotela Lovac. Uz stazu su postavljene edukativne ploče uz pomoć kojih ćete otkriti više o svijetu krša, biljaka i legendi koje ga okružuju.

Poželite li doživjeti atraktivno podzemlje “s kamena na kamen”, postoji ova zgodna opcija: speleoavantura Pazinska jama. Ulaz je u špilji ispod 200 metara visoke stijene, a ono što je posebno kod nje jest to da staza nije turistički uređena, već se špiljom krećete na prirodan, eko način koji ne uznemiruje prirodu.

Čak i ovdje nalaze se dva manja ziplinea, jedan duljine 20 metara, a drugi duljine 40 metara koji vas prebacuje na sprud podzemnog jezera! Tako je, u jami se nalaze i dva međusobno povezana jezera, Martelovo i Mitrovo. Već pretpostavljate, riječ je o popularnoj turi koja se u sezoni odvija svaki dan, ovisno o vodostaju – ali i izvan sezone treba se najaviti unaprijed na jedan od kontakata navedenih ovdje.

A sada, leteći dio: ovdje se nalazi i zipline kojim možete preletjeti jamu! Linije duljine 220 i 280 metara omogućuju vam let iznad ponora na visini od 100 metara sa spektakularnim pogledom na litice i kaštel.

Avantura kreće sa Zelene terase ispod Hotela Lovac i ima dva dijela. Prvi “let” završava u dvorištu Kuće za pisce, odakle kreće duža linija koja vodi do vidikovca iznad pećine Babina kuća. Upravo ovdje nastala je slavna fotografija Pazinske jame i kaštela koja je poslužila piscu Verneu za njegov roman.

Ekipa leti s osmjehom, a povratak je svega nekoliko minuta kratka šetnjica stazom po liticama jame. Izvan sezone zipline radi prema dogovoru pa se također valja najaviti.
ZipLine Pazinska jama – 1(Foto: ZipLine Pazinska jama)

Nakon ove avanture, valja se počastiti u nekoj od konoba iz koje nećete tako lako izaći: pršut, fuži, tartufi, pljukanci, maneštra, autohtona vina…
Ko želi još, neka pođe tokom male Pazinčice, stazom Dolina mlinova. Čekaju vas romantični prizori kamenih kućica u kojima su mlinari nekad čuvali žito i brašno, te vodopadi Pazinski krov i Zarečki krov. Zarečki krov popularna je destinacija za lijepog vremena, a riječ je o pećini koja tvori krov iznad jezera, s kojeg padaju slapovi poput zavjesa. Idealno za piknik i predah prije povratka. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending