Poznati bh. pčelar i apiterapeut Ferid Velagić rođen je u tradicionalnoj pčelarskoj porodici. Kako kaže, odrastao je uz pčele i košnice. Tokom studiranja u Beogradu počeo je posjećivati razna predavanja i seminare iz pčelarstva , te na njima sticati nova i savremenija znanja.

Sva nova stečena znanja počeo je primjenjivati na svom pčelinjaku Još u mladosti došao je do zaključka da se maksimalni prinosi od pčela mogu ostvariti sa pcelinjim društvima koja su maksimalno brojcano jaka. Jedan od načina da se na pčelinjaku imaju tako jaka pčelinja društva je i dvomatično pčelarenje. Zato je autor poslije završetka studija na svoj pcelinjak u praksu uveo samo ovaj nsčin pčelarenja. u Tuzli. Osnivanjem porodične firme Uzgojno-selekcionog centra “Velagić”, Ferid je ostvario svoj san. oOvo je intervju koji je dao BH PČELARU.

U početku ste bili orijentisani na proizvodnju meda i matica. Međutim, matična mliječ je ta po kojoj se postali poznati. Na koji način?

 “Prvo smo smo počeli sa uzgojem matica, a tek onda sa proizvodnjom matične mliječi. Zbog gotovo identične opreme za proizvodnju matica, odlučili smo se i za proizvodnju matične mliječi. U proizvodnju smo ušli bez skoro ikakvopg iskustva, međutim, edukacijom i primjenom novih tehnologija, Uzgojno-selekcioni centar “Velagić” se danas nalazi na zavidnom nivou. Najviše pažnje posvećujemo ekonomičnosti, ali kvalitet stavljamo na prvo mjesto. Firma je porodična i svi radimo. I dalje se stručno usavršavamo. Za sada nemamo problema sa tržištem. Uvijek su potrebe za maticama i matičnoj mliječi veće nego što je naš kapacitet proizvodnje. Naša proizvodnja uglavnom je unaprijed rezervisana. Kao i u svakoj specifičnoj djelatnosti postoje poslovne tajne u proizvodnji. Tako je i kod nas. Svi naši pčelinjaci su u konstantnom dvomatičnom sistemu. Pravimo gigantska društva uz manje rada.

Da li se loša protekla godina odrazila na proizvonjnu matične mliječi u vašem uzgojno – selekcionom centru?

“Na matičnu mliječ nije uticala zbog toga što mi konstantno primjenjujemo stimulativna sredstva za pčele, i kad je dobra i kad je loša pčelarska godina. Praktično, tim stimulativnim sredstvima mi smo u stanju upravljati pčelinjim društvima pri proizvodnji mliječi. Perspektiva našeg pčelarstva je prvenstveno u edukaciji, a tek onda u proizvodnji pčelinjih proizvoda. Po sajmovima širom naše zemlje vidim da se prodaje sve i svašta. O sumnivoj kvaliteti te matične mliječi ne bih govorio. Ali, činjenica je da matična mliječ se mora čuvati na temperaturi -20 stepeni. Iz košnice se vadi na grame i ne može se vaditi u velikim količinama. Kada je u kombinaciji sa medom, onda je potrebno čuvati je u frižideru.

 Zašto ste se odlučili na proizvodnju matica i matične mliječi a ne na proizvodnju meda i mednih preparat?

 “Veliki broj pčelara je fokusiran na proizvodnju meda, ali jednostavno nije više rentabilno baviti se pčelarstvom samo u svrhu proizvodnje meda. Ja sam nekad godišnje proizvodio preko deset tona meda, danas proizvodim oko dvije tone. Razlog ovome je sve slabija paša, tako da je i meda sve manje. Kod naših pčelara izgleda da je na prvom mjestu priča, pa tek onda rad. Ja mislim da to nije pravi put kojim trebaju ići pčelari Bosne i Hercegovine. Uvijek na svojim predavanjima naglašavam da ako ulazimo u neki posao vezan za pčelarstvo, treba ga kvaliteno uraditi i uložiti mnogo truda ili ga uopće ne raditi. Ja nisam pristalica prazne priče. Tek kada pčelar ima rezultat iza sebe, onda može pričati o onom čime se bave. Kod mene ne pale neke bombastične priče, tako da ih ja izbjegavam.

Kada govorimo o proizvodnji matične mliječi, zna se da po jednom društvu može izvaditi tek nekoliko desetina grama. Postavlja se pitanje koliko je isplativa prozvodnja matične mliječi?

“Svaki posao je komplikovan i prost. Obično konstruktori aviona kada pričaju, ljudi misle kako su oni jedini koji to mogu uraditi. Sve se može kad se hoće, pogotovo ako imate opremu. U matičnoj mliječi još uvijek ima nedefinisane materije. Mali broj pčelara se upušta u njenu proizvodnju. Svako od nas ne može biti dobar fudbaler, dobar hirurg ili pčelar. Ima pčela koje su prirodnom selekcijom nadarene da više za proizvodnju matične mliječi. Uz prirodnu selekciju, mi vršimo i našu selekciju gdje namjenski odabiramo pčele za proizvonju matične mliječi. Mi imamo poseban pčelinjak gdje od pčelinjih društava uzimamo samo matičnu mliječ. Nije nikakava tajna da mi od nje ostvarujemo najviše prihoda. Treba razdvojiti organizovanu proizvodnju od one “bez znanja”, da tako kažem.

Možemo li reći da klasično pčelarenje koje se zasniva na proizvodnji meda nije održivo?

“Ja sigurno mogu reči da nema ekonomske opravdanosti samo med proizvoditi. Da imam ne znam koliko para, ja se ne bih smio upustiti samo u proizvodnju meda u našoj zemlji. Naša proizvodnja je specifična, gdje radimo sa dvije ili tri matice. Svake godine osluškujemo stanje na tržištu, i imamo onoliko košnica koliko tržište zahtvijeva. Ljudi bi svašta radili samo da ne čitaju. Međutim, to ne može. Bez obuke i educiranja, nema ništa od pčelarenja. Ni u jednoj proizvodnji nema lahko…

Kroz razgovore sa najeminetnijim pčelarima, jedan problem se najviše potencira, a to je needuciranost pčelara. Šta vi mislite o tome?

“Što se toga tiče, mi smo u žalosnom stanju. Ja sam u ovom novom broju svog časopisa napisao jednu bombastičnu temu gdje sam osuo paljbu na sve naše predstavnike u BiH. Neko će shvatiti to pogrešno, neko dobronamjerno. Praktično, u odnosu na pčelare okruženja, mi nemamo ništa! Drže nas u getu i žici. Edukacije nikada  nije dovoljno pčelarima i takav jedan pristup se naslijedio iz bivšeg sistema, za koji mislim da nije ispravan jer se mnogo toga promijenilo u načinu života a samim tim i u pčelarstvu.

Koliko je matična mliječ važna za čovjekovo zdravlje? Koliko je zvanična medicina priznaje kao sredstvo za jačanje organizma?

“Matična mliječ je na prvom mjestu lijek, dok je ona pčelama hrana. Najdjelotvornija je u jačanju imuniteta organizma. Istaknuti poznavalac matične mliječi je dr. Mladenov iz Bugarske, koji se sa matičnom mliječi izlječio veliki broj svojih pacijeneta. Ja sam pristalica da zajedno sa medicinom bude primjenjeno i liječenje prirodnim i alternativnim sredstvima, gdje je matična mliječ na prvom mjestu, htjeli to neki priznati ili ne. U svijetu imaju ljudi specijalizirani za to područje, tzv. nutricionisti koji znaju o mnogo o ljekovitosti matične mliječi. Međutim, o matičnoj mliječi još uvijek se malo priča, malo piše, pa čak se malo i proizvodi. Naš proizvod “Api-kompleks” je jedan od preparata čiji zadatak je prvenstveno jačanje imuniteta. Sastoji od 950 grama livadskog meda, 100 grama polenovog praha, 10 grama matične mliječi i tinktura propolisa od 20 grama. (Naj portal)