Pratite nas

Razglednice

Džinovske kamene statue fasciniraju naučnike: MISTERIJA DŽINOVSKOG OSTRVA

Published

on

Uskršnje ostrvo, posebna teritorija Čilea na jugoistoku Tihog okeana jedno je od najčudnijih i najprestižnijih mjesta na zemlji. Stotine džinovskih, kamenih statua trajni su dokaz jedne od najneobičnijih civilizacija koju je svijet ikada vidio.

Kumovali su mu holandski istraživači koji su na Uskrs posjetili ovo ostrvo i šokirali se kada su shvatili da ostrvo, za koje su mislili da ga naseljavaju samo ljudi iz kamenog doba, sadrži i nešto drugo – stotine džinovskih kamenih statua.

Uskršnje ostrvo decenijama fascinira kako naučni svijet, tako i cijelu javnost, a jedan dio misterije konačno je riješen.

Istraživači su se dugo pitali zašto su ogromne statue postavljene tamo gdje jesu. Međutim, nova studija kaže da su ih ljudi iz Rapa Nuija, kako se ostrvo naziva na lokalnom jeziku, postavili blizu izvora najvitalnijeg resursa čovječanstva: svježe vode.

Nova studija, pokušala je da nađe dokaze koliko je zapravo stanovnika bilo na ovim prostorima, gdje su pronađene ogromne glave isklesane od kamena.

„Uprkos izolovanosti, stanovnici Uskršnjeg ostrva razvili su specifičnu socijalnu strukturu i stvorili predivna umjetnička djela. Pokušali smo da razriješimo jedan dio puzle i da shvatimo koliko je zapravo ovdje ljudi živjelo“, navodi doktor Sedrik Pulestoun, glavni autor studije.

Prema istraživanjima, na Uskršnjem ostrvu, živjelo je oko 17 500 stanovnika. Prethodne studije tvrdile su da je na ovom ostrvu živjelo između 1500 i 3000 ljudi.

Istorija Uskršnjeg ostrva je i dalje veoma tajnovita, a pored konflikta koji su se tu događali, populacija se smanjila zbog same ekologije i nedostatka osnovnih uslova za život, prije svega hrane. (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending