Pratite nas

Razglednice

Dabogda vas Šolta dopala: ZAŠTO JE ŠOLTA DANAS JEDNO OD NAJLJEPŠIH OSTRVA U HRVATSKOJ?

Published

on

U Dalmaciji postoji kletva “Dabogda te Šolta dopala!”, a povezana je s prijetnjama koje su nekada davno majke upućivale kćerkama. Navodno, sve one djevojke koje bi se udale za Šoltane bile su osuđene na mukotrpan i težak fizički rad na otoku.

Situacija je danas dosta drugačija, pa je tako ovo ostrvo sada sinonim za mir ogrnut mirisom mora, tišinom i prelijepim zelenilom. Vožnja trajektom iz Splita do Rogača, glavne šoltanske luke, traje ukupno 60 minuta. Ako pak krenete katamaranom, putovanje će trajati upola kraće.

Ako na ostrvo dođete na jesen, zimu ili proljeće, što turisti vrlo rijetko rade, birajte boravak u Grohotama i Rogaču, jer ćete tako biti najbliži mještanima, otvorenim kafićima, restoranima i marketima. Kroz razgovor će vas možda zbuniti nekoliko čakavskih riječi, no svi stariji otočani će vam rado predočiti značenje onoga što su rekli. Čakavski govor je sve teže čuti na otoku, kaže Sule, a glavni uzročnici njegovog nestajanja su televizija, novine i škole.

“Mlađi otočani ne govore čakavski, dok ga stariji koriste jer su tako govorili njihovi roditelji. Ovaj govor je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro, pa evo vam nekih naši starih riječi: besida – riječ; škoj – otok; jazik – jezik; foji – novine, tisak; zajat – posuditi; pijat – tanjur; šjor – gospodin; šinjorina – gospođica; furešt – stranac, turist….”, nabraja.

“Postoji legenda o ilirskoj kraljici Teuti, govori se da je najprije stolovala u dvorima sagrađenim nad uvalom Senjska (južna strana otoka Šolte). Tadašnji ribari su, želeći pridobiti kraljicinu naklonost, dok je gradila dvorac, bacali ribe na sve četiri strane svijeta.

U novije vrijeme Šoltani sve više svoje otrvo nazivaju Otokom kraljice Teute, a Šoltane zovu Ćuvitari, po ptici mali ćuk (Otus scops). Priča kaže da su Šoltani te male ptice lovili i prodavali stanovnicima Splita kao piliće. Druga verzija kaže da su Šoltani lovili ove male ptice i prodavali ih Splićanima kako bi im lovili miševe i štakore koji su prenosili kugu. S legendama se nikad ne zna jesu li istinite ili nisu. .

Stanovnici Šolte su dugo živjeli od poljoprivrede i ribarstva, no kroz vijekove su počeli uzgajati vinovu lozu, masline i koštunjavo voće. Kasnije stižu druge djelatnosti, poput malih industrijskih pogona i turizma. Šoltansko maslinovo ulje je sve poznatije u svijetu, osvajalo je prve nagrade za kvalitet u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu, Izraelu…

Prema popisu stanovništva, na Šolti je prijavljen boravak nešto više od 2.000 ljudi. Zimi tu boravi oko 1.000 otočana, a oni se bave turizmom, proizvodnjom vina, meda, maslinovog ulja, rakije… Šolta nema nijednog profesionalnog ribara, većina otočana ribarstvo prihvata kao hobi ili se bavi sportskim ribarstvom.

Dakle, ako se u budućnosti nađete na obali Hrvatske, u splitskoj luci, odakle se pri pogledu na horizont čini da se Brač i Šolta spajaju u jedno, obavezno odvojite vrijeme da posjetite ostrvo maslinovog ulja, domaćeg meda, rakije i magičnih uvala. Ugasite mobitel, plivajte u čistom moru i uživajte u tišini koju će prekidati samo glasanje zrikavaca. Upoznajte se s mještanima i otkrijte zašto je ovo ostrvo mnogo više od samo ljetne destinacije. (Naj portal)

Razglednice

Njih dvoje imaju jedinstven stil života: ŽIVE BEZ STALNOG DOMA, ČUVAJUĆI TUĐE KUĆE PO SVIJETU

Published

on

Jedan britansko-američki bračni par pronašao je jedinstven način života – nemaju stalni dom niti troškove stanovanja, već putuju svijetom čuvajući kuće i stanove nepoznatih ljudi. Zauzvrat, imaju besplatan smještaj i brinu o ljubimcima i biljkama vlasnika dok su oni odsutni.

Ovaj način života omogućava im da uštede na troškovima stanovanja, što im odgovara, i ne planiraju da stanu.

“Oboje volimo putovanja, a ovakav stil života privlačio nas je od samog početka. Upoznali smo se 2013. dok smo oboje živjeli u inostranstvu, i odmah smo zavoljeli ovu ideju. Čuvanje nečijeg doma uglavnom uključuje brigu o kućnim ljubimcima, biljkama, održavanje sigurnosti i higijene doma, a sve u zamjenu za besplatan smještaj – objašnjava Ejmi Hornsbi.

Do sada su obišli oko 15 zemalja i stekli brojne prijatelje, među kojima su i ljudi i životinje. Ovako mogu da putuju polako i posjećuju manja mjesta i sela koja bi kao turisti vjerovatno propustili.

Putujući i boraveći u tuđim domovima, oni rade na daljinu – Ejmi kao slobodni pisac, a njen suprug kao učitelj engleskog jezika. Iako su daleko od klasičnog doma, ovakav način života omogućava im minimalne troškove dok istražuju svijet i zarađuju.

Ona i njen suprug prvi put su čuli za ovakav način putovanja dok su živjeli u Južnoj Koreji, a zatim se preselili u Poljsku. Kroz preporuke i grupe na društvenim mrežama, pronašli su ljude kojima je bila potrebna briga za kućne ljubimce tokom njihovog odsustva. Tako su stekli prve preporuke, što im je kasnije pomoglo u prijavama na platforme za čuvanje kuća.

Prve zadatke dobili su u Engleskoj, gdje su čuvali mačke, a potom i papagaja. Ovaj način života brzo je postao njihova svakodnevica, a sa mnogim vlasnicima su ostali u kontaktu. Dvoje vlasnika čak su im bili svjedoci na vjenčanju tokom pandemije.

Poslije više od 50 čuvanja, znaju šta im odgovara. Uživaju u minimalizmu, brizi za prelijepe životinje i stvaranju jedinstvenih uspomena. Povremeno moraju popuniti praznine sa nekoliko noćenja u hotelima, ali ih to ne ometa u njihovom načinu života.

Tokom pandemije su pokušali da se skrase u Engleskoj, ali ubrzo su shvatili da im to ne odgovara. Vratili su se putovanjima, prodali svoj namještaj i nastavili sa životom bez stalnog doma.

Iako mnogima ovakav način života nije razumljiv, Ejmi i njen muž ga istinski vole i vjeruju da je život prekratak da bi se živjelo po tuđim očekivanjima, prenosi Business Insider. (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending