Pratite nas

Razglednice

U ovom gradu je sve u znaku 11: ČAK NI GRADSKI POZLAĆENI SAT NE OTKUCAVA 12 SATI!

Published

on

Grad je gotovo opsjednut brojem 11 i dom je 11 crkava, 11 kapela, 11 fontana, 11 kula i 11 muzeja.

Zamislite sat koji ima samo 11 zubaca i na kojem broj 12 nedostaje. Nije greška. Sat ne pokazuje samo vrijeme, već i neobičnu fascinaciju čitavog jednog grada brojem 11.

Švajcarski Soloturn su osnovali Rimljani prije 2.000 godina, ali je pao u „turistički“ zaborav zbog velike blizine Berna, koji se radije obilazi. Grad je gotovo opsjednut brojem 11 i dom je 11 crkava, 11 kapela, 11 fontana, 11 kula i 11 muzeja.

Sve je to počelo još u 15. vijeku. Ako se i nađe pokoji turista, vidjet ćete ga kako više nego zabrinuto gleda u najstariju zgradu u gradu na kojoj se nalazi astronomski sat sa zlatnim zijvezdama, kuglama i pokretnim figurama kralja, viteza i skeleta. O čemu se radi i šta se dešava pošto sat otkuca 11 sati?

Svih 11 zupčanika počinju da se pomjeraju u slučajnim satima (11, 12, 17 i 18) kada konjanik od metala počinje da udara čekićem o zvono i izvodi “Solothurner Lied”, nezvaničnu himnu grada.

Nije samo sat u znaku broja 11… Na dvije fontane možete vidjeti tačno 11 česama za vodu, na muzejima 11 vrata visokih 11 metara itd.
A zašto je grad opterećen brojem 11? Pa, to ne znaju ni njegovi stanovnici.

Narodna legenda govori o čarobnim vilenjacima koji su došli sa obližnje planine Vajsenstin kako bi ohrabrili stanovnike grada koji su naporno radili, ali nikada nisu napredovali. Usvajanje broja 11 (elf na njemačkom jeziku) bilo je odavanje počasti građana svojim spasiteljima.

Mnogo razumnije objašnjenje je biblijsko značenje broja, pa tako i stanovnici Soloturna smatraju da je broj 11 „sveti broj“. U numerologiji se broj 11 smatra najintuitivnijim, najčešće povezan sa vjerom i vidovnjaštvom i stalnom potragom za savršenstvom.

Ako je religija jedan dio DNK-a ovog grada, geopolitika je drugi. Godine 1481. godine, Soloturn je postao 11. kanton konfederacije, a do 16. vijeka je podijeljen na 11 protektorata. Takođe se broj 11 prvi put pominje još 1252. godine kada su cehovi za gradsk (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending