Pratite nas

Zanimljivosti

DA LI SE NOVCEM MOŽE KUPITI SVE: Šta ve rade evrpske dame da bi zaradile brdo para u Dubaiju?

Published

on

Već godinama se po društvenim mrežama provlači priča o bizarnom fetišu šeika iz Dubaia čije fantazije više liče na psihičko oboljenje. Riječ je o tome što na razuzdanim žurkama dovode mlade, naivne djevojke iz Evrope i za par dolara od njih rade šta požele. Njihovi zahtjevi su objelodanjeni na TikToku i prošle godine su svi pričali o tome.

Naime, influenserkima se plaća da dođu u glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata kako bi se na (ili u) njih velikom nuždom istovarili ultrabogati šeici, u zamjenu za keš, skupe darove i ekstravagantne hotelske boravke, piše Daily Hive, a prenosi Slobodna Dalmacija.

Jedna od prvih koja je ovaj odvratluk objelodanila i učinila priču viralnom bila je TikTok korisnica @chennifar.
Kao komentar na ovaj video uslijedile su reakcije onih koji nisu učestvovali, ali su neke uključivale video isječke žena koje su radile u Dubaiju kako čitaju svoje ugovore ili dijele svoja iskustva.

Jedan od tih videa prikazuje ženu koja nervozno čita ugovor, u kojem pristaje da bude prebačena u Dubai i dobije pregled za polno prenosive bolesti kako bi izvršila određene seksualne radnje nad svojim klijentom, sultanom Alijem, te dozvolila da se druge seksualne perverzije izvode na njoj.

Djevojka takođe pristaje da učestvuje u polnom odnosu s klijentovim maloljetnim bratom. Dodaje da će dvije nedjelje prije odlaska dobiti 25.000 od ukupno 50.000 dolara. Ostatak se plaća po završetku posla.

Prema African Insideru, informacije o ovom bizarnom fetišu postoje od 2016. godine, a na internetu postoji nekoliko ispovijesti koje se mogu vidjeti i pročitati.
Osim ovoga, mogu se pronaći i klipovi koji prikazuju kako se po ženama obavlja nužda, navodno u ulozi dubajske „prenosive noše“ (porta potty). Smatrajte da ste upozoreni, jer svi zažale nakon što izguglaju neki od ovih snimaka.

Prije samo nekoliko dana pojavio se još jedan novi video u kojem se sugeriše kako su influenserke plaćene i da kamile po njima vrše nuždu, te da se hrane njihovim izmetom.

Tiktokerka i bivša stjuardesa s imenom @hocusbogus2.0 tvrdi da je iz prve ruke svjedočila kako influenseri i modeli raspravljaju o ovoj bizarnoj praksi. Putnici su navodno na putu za Dubai jeli hranu bogatu vlaknima dok su se hvalili šta ih očekuje kad slete.

Drugi korisnik je potvrdio njenu priču napisavši:

“Evo kratki spisak svega što mi je jedna djevojka rekla da je učinila ili čemu je svjedočila: Jedna je cura doživjela da je čitav sadržaj kante natrpan u nju. Pojela je solidan komad sr***. Djevojke su morale da puze po podu potrbuške, ližući s***. Bilo je tu i akcija ljudske stonoge (kada jedna osoba ima usta na anusu druge, dok ih je više povezano stajući ‘na sve četiri’).“

Jedan sajt je očito posvećen regrutiranju „ljudskih toaleta“ za bogataše iz Dubaija – što uključuje lokalnu elitu i bogate strance – a riječ je o dubaiportapotty.top.

„Razmislite o tome da danas postanete Porta Potty i počnete zarađivati sedmocifrene novčane iznose u kratkom vremenskom razdoblju“, navodi se na početnoj stranici.

“Razlika između bogatih i siromašnih nije naporan rad, već sposobnost da se bude pametan, proaktivan, upućen u vitalne informacije i na pravom mjestu u pravo vrijeme.”

Velikim slovima, dubaiportapotty.top insistira na tome da razmotrite ovu šljaku u čudno formuliranom paragrafu koji kaže: “SAD KADA STE NA PRAVOJ PLATFORMI, AKTIVIRAJTE SE JER VJERUJEMO DA STE SPREMNI. Upamtite, kada se spremnost susretne sa prilikom, uspjeh se rađa i bogatstvo slijedi. Sa nama imate priliku promijeniti svoj život zauvijek. Stoga vam savjetujemo da već danas preduzmete odgovarajuće radnje kako biste poboljšali svoj život.”

Dubai je decenijama poznat po tome što uvozi seksualne radnice i trguje ženama u svrhu prostitucije. Nazivaju ga međunarodnim središtem seksualnog turizma, iako je seksualni rad protivzakonit u UAE.

Što se tiče ovog jezivog fetiša, mnogi imaju jedan jak stav: svaka žena je punoljetna, i ako je potpisala ugovor po kojem dozvoljava da joj neko to radi, znači da nije za žaljenje. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending