Zanimljivosti
Sve za ljepotu – Nezamislive stvari koje su žene radile u prošlosti samo zbog “ljepote”
Ljudi će učiniti gotovo sve da izgledaju i osjećaju se mladim i privlačnim, zbog čega industrija ljepote ima ogroman rast već decenijama, vijekovima.I nije važno jesu li trendovi nevjerovatno čudni, sve dok ih drugi prate – vjerojatno ćete uskočiti.
Međutim, kad se osvrnete u prošlost, u prošlosti su postojale neke vrlo čudne prakse uljepšavanja zbog kojih smo zbunjeni. Automati za sunčanje i upotreba, doslovno, pegle za peglanje kose, samo su vrh sante ljepote.
Prema Forbesu, globalna industrija ljepote vrijedi 532 milijarde dolara. SAD su najveće svjetsko tržište ljepote s oko petine udjela. Dok je Kina na drugom, a Japan na trećem mjestu.
Da bi saznali više o istoriji ljepote i industriji ljepote, Bored Panda je kontaktirao dr. Jane Nicholas sa Univerziteta St. Jerome's na Univerzitetu Waterloo. Prema dr. Nicholas, globalna industrija ljepote porasla je “znatno” tokom 20. vijeka. “Njena ekspanzija otkriva važnost ljepote u životima ljudi, jer oblikuje njihov identitet, posebno u odnosu na spol.”Doktor Nicholas objašnjava, da je moderna kultura, vizuelna kultura.
U međuvremenu, moderan život je značio, da živite u sve naseljenijim, ali anonimnim gradovima.
A to znači da izgled postaje važniji nego ikad. Uostalom, kad ste nekome stranci, oni vas ocjenjuju prema vašem izgledu.
„Dakle, često se pretpostavlja da je nečija pojava, ustvari to što neko jeste.
Istorijski gledano, razvojem, moderan grad je smatran mjestom brzih prosudbi, sa pojavljivanjima na mjestima koja su bila pretrpana, ali i izgrađena za promatranje. Procjena, na osnovu nečijeg izgleda, tada je dobila novu važnost. To se samo pojačalo ”, objašnjava dalje.
Istaknula je, da je ljepota (istovremeno) duboko lična, kao i kulturno vođena.
„ Industrija ljepote pruža proizvode i slike za potrošnju, a način na koji ih potrošači uzimaju u velikoj mjeri određuje njen uspjeh. Kozmetički proizvodi i prakse moraju privući pažnju potrošača koji nisu naivni, već često promišljeni i odmjereni u onome što žele i mogu konzumirati “, rekla je dr. Nicholas.
Nije iznenađenje da nam se neki vintage beauty postupci, tretmani i prakse čine sada čudnima. „Kada se dislociraju iz njihovog konteksta, ono što je bilo tipično u jednom vremenskom periodu, čini se neobičnim u drugom. Danas visoko filtrirani, potpuno izmišljen “selfie” vidimo kao sasvim uobičajen. Kad zastanete da biste to razmotrili, zanimljivo je razmisliti o tome kako selfie odražava promjene u tehnologiji (kako digitalnoj, tako i u kozmetici), kao i dominantnim pretpostavkama onoga što se smatra lijepim.
To takođe može biti odraz demokratizacije tehnika u primjeni rasvjete i šminke koje su u prošlosti bile rezervirane za upućene u modeliranje. Sada ih svako može koristiti. ”
Dr. Nicholas je rekla da je ljepota duboko protkana širim društvenim i kulturnim kontekstom. To znači da odražava više od same ljepote. “Korištenje rendgenskih zraka za uklanjanje dlaka, na primjer, odražava i činjenicu da se tehnologija pojavljuje prije nego što se sazna puni utjecaj njene upotrebe”, navela je primjer.
Takođe naglašava da možemo očekivati da će se neke prakse koje danas uzimamo zdravo za gotovo učiniti zastarjelim i neobičnim u narednim decenijama. „Danas je sasvim uobičajeno ubrizgati botox u lice ili se obući u kožu druge životinje. Vremenom, međutim, kako se naša kolektivna uvjerenja i vrijednosti mijenjaju, ova uobičajena djela mogla bi se smatrati čudnim. ”
Prvo sušilo za kosu izumio je 1890. godine francuski stilist Alexander Godefroy. Njegova sjedeća verzija imala je poklopac motora koji je bio pričvršćen za cijev dimnjaka plinske peći. Dobro ste pročitali! Zamislite da odete u kozmetički salon i da vam kažu da stavite na glavu, jedan od onih poklopaca spojenih na štednjak.
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON