Pratite nas

Zanimljivosti

Pitanje na koje možda nikada nećemo dobiti odgovor: ŽIVIMO LI U KOMPJUTERSKOJ SIMULACIJI?

Published

on

 U teoriji, sasvim je moguće napraviti kompjuter veličine planete koji je toliko moćan da može simulirati naš univerzum

Postoje mnoge teorije o tome da li živimo u virtuelnoj stvarnosti ili ne, ali koja je najvjerovatnija? Nick Bostrom, profesor na Univerzitetu u Oksfordu, prvi je predložio hipotezu simulacije 2003. godine.

Uvjerljiv argument ili samo zanimljiva tema za razmišljanje? Hajde da pogledamo i pokušamo doći do zaključka.

 Matrix

Pretpostavimo da će kompjuteri u budućnosti biti sve bolji i moćniji. Zamislimo da u nekom trenutku u dalekoj budućnosti napravimo kompjuter veličine planete koji je tako moćan da može simulirati cijeli naš svemir, rekreirajući svu fiziku, hemiju i biologiju koju doživljavamo u prirodnom svijetu.

Nemoguće je razlikovati virtuelni svijet od stvarnog, čak i ako pretpostavimo da je svijest svijest, bez obzira gdje živi (u organskom ili digitalnom mozgu).

Sugurno ste čuli za Matrix.

Jednom kada naši potomci naprave takav kompjuter, neizbježno će stvoriti bezbroj simuliranih bića – samo pokušajte prebrojati koliko se stvorenja u video igricama pojavilo i nestalo otkako smo prvi put razvili tehnologiju.

Uskoro će biti mnogo više simuliranih svjesnih mozgova na kompjuteru nego što postoji stvarnih ljudskih mozgova. Ukoliko se ovo desi, ostaju nam tri opcije:

Nemoguće je za nas ili bilo koja druga inteligentna bića u svemiru da razvijemo tehnologiju neophodnu za preciznu simulaciju svemira.

Oni (druga inteligentna bića) će koristiti ovu tehnologiju, ali neće pokušati ponovo stvoriti naš svemir.

Simulacija je dom velike većine svjesnih bića, ukljućujući i vas.

Filozofska pitanja

Postojao je dug niz filozofskih argumenata koji osporavaju samu prirodu stvarnosti, a argument simulacije je najnoviji u ovom nizu. Bilo je mnogo filozofskih pitanja o tome živimo li ili ne u nečijem snu ili je naša stvarnost proizvod nekog zlog demona.

Kao vrhunac skepticizma, služi kao koristan podsjetnik na ograničenja empirijskog proučavanja prirode.

Hipoteza simulacije je odličan filozofski argument. U hipotezi postoje samo tri tvrdnje i ne može se znati koja od njih je tačna. Čak i napredne civilizacije možda neće smatrati moralno prihvatljivim simuliranje svijesti, a alternativno, možemo tvrditi da je sve unaprijed određeno i da živimo u kompjuterskoj simulaciji svemira.

 Restart

Prema glavnoj premisi hipoteze simulacije, simulirani umovi će brzo premašiti stvarne. Možete izračnati svoje šanse za život u simulaciji ako pretpostavite da ne postoje razlike između iskustava simulirane i organske svijesti.

Jedna milijarda organskih bića može jednog dana biti zamijenjena sa nevjerovatnih 99 milijardi simuliranih bića. Imate 99.999% šanse da budete jedan od “simulacija”.

Grešku u Bostromovom računu otkrio je 2017. godine Brian Eggleston, student sistemske analize na Univerzitetu Stanford. Kao jedina poznata vrsta koja je napravila kompjutere, argument simulacije se zasniva na pretpostavci da će naše potomstvo izgraditi još naprednije kompjutere.

Jednom kada naši potomci naprave takve kompjutere, moći ćemo sa sigurnošću reći da u njima nismo simulirano biće. Moći ćemo pokazati na te kompjutere i konačno reći da nismo unutar njih.

 Nemoguća matematika

Proračun vjerovatnoće simulacije ne može se napraviti korištenjem bilo kojeg broja simulacija svjesnih entiteta koje naši potomci mogu stvoriti u budućnosti, bez obzira na to koliko simulacija mogu stvoriti u budućnosti. Na primjer, njihova sposbnost da kreiraju virtuelni svijet uopšte ne znači da smo u simulaciji. Kvote se ne mogu izračunati na osnovu budućnih brojeva. Nemoguće nam je reći nešto više ako je nemoguće izračunati šanse.

Kao rezultat toga, možemo se osvrnuti samo na svoju vlastitu prošlost, bilo kao ljudi koji su živjeli u nesimuliranom, stvarnom svemiru, ili kao vanzemaljci koji su uživali u stvaranju simuliranih ljudi. Ne postoji dokaz da je bilo koji od ovih scenarija stvaran, i ne postoji način da se procijeni broj simuliranih entiteta koji postoje.

Da li je naš svijet virtuelna stvarnost? Sve u svemu, preciznog odgovora nema i ne postoje uvjerljivi dokazi koji podržavaju hipotezu simulacije. Tako da se možete vratiti živjeti svoj život punim plućima. (Najportal)

Zanimljivosti

Veliki planovi Rotary Cluba Cazin, prvo pomažu Gradskom dječijem obdaništu

Published

on

Rotary Club Cazin već u prvim mjesecima postojanja napravio je zapažene rezultate.

Ovaj klub je predstavljen u junu na Konferenciji Distrikta 1910, kojem pripadaju i bosanskohercegovački klubovi, a njegova prva predsjednica je Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima 23 člana, među kojima su uspješni doktori, ekonomisti, te biznismeni poput Refika Rošića, Mensura Mulalića, Suada Beširevića, Enesa Harbaša, Azre Bajrić, Minke Seferagić….

– Svi naši članovi su visokoobrazovani i lideri u svojoj struci. Zadovoljna sam šta smo sve učinili u vrlo kratkom roku. Bilo je malo teže i malo više posla nego što sam pretpostavljala. Naš prvi projekat vezan je za Gradsko dječije obdanište u Cazinu. S tim smo se predstavili na Distriktnoj konferenciji u Sarajevu, kada smo zvanično primljeni u Rotary zajednicu. Planiramo omasoviti članstvo dodatnim kvalitetnim ljudima koji mogu uložiti vrijeme i novac u naše humanitarne akcije – kaže Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima velike planove za narednu godinu.

– Prvo moramo završiti realizaciju dva projekta koja smo započeli. To su donacija knjiga za kantonalnu Gradsku biblioteku „Bibliobus“. Potom donacije kindl čitača i knjiga za našu Gradsku biblioteku Cazin. Planiramo završiti naš prvi projekat edukativnog karaktera vezano za dentalnu medicinu i zaštitu zuba kod najranijeg uzrasta djece, koji je obuhvatio sve dječije vrtiće i osnovne škole.

Tu su i projekti vezani za djecu u Centru za razvoj inkluzivnih praksi, humanitarno veče u kojem bi klub imao otvorena vrata za sve građane, i, naravno, prihod bi usmjerili u naše humanitarne akcije.

Namjeravamo posjetiti Rotary Clubove u BiH koji budu imali proslave godišnjica i pokušati ostvariti kontakt i trajne veze sa nekim od Clubova u susjednoj Hrvatskoj – kaže Esmira Kapić. Ona je, inače, i vlasnica firme za računovodstvo i reviziju doo „Rew-Est“ Cazin.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending