Zanimljivosti
Pitanje na koje možda nikada nećemo dobiti odgovor: ŽIVIMO LI U KOMPJUTERSKOJ SIMULACIJI?
U teoriji, sasvim je moguće napraviti kompjuter veličine planete koji je toliko moćan da može simulirati naš univerzum
Postoje mnoge teorije o tome da li živimo u virtuelnoj stvarnosti ili ne, ali koja je najvjerovatnija? Nick Bostrom, profesor na Univerzitetu u Oksfordu, prvi je predložio hipotezu simulacije 2003. godine.
Uvjerljiv argument ili samo zanimljiva tema za razmišljanje? Hajde da pogledamo i pokušamo doći do zaključka.
Matrix
Pretpostavimo da će kompjuteri u budućnosti biti sve bolji i moćniji. Zamislimo da u nekom trenutku u dalekoj budućnosti napravimo kompjuter veličine planete koji je tako moćan da može simulirati cijeli naš svemir, rekreirajući svu fiziku, hemiju i biologiju koju doživljavamo u prirodnom svijetu.
Nemoguće je razlikovati virtuelni svijet od stvarnog, čak i ako pretpostavimo da je svijest svijest, bez obzira gdje živi (u organskom ili digitalnom mozgu).
Sugurno ste čuli za Matrix.
Jednom kada naši potomci naprave takav kompjuter, neizbježno će stvoriti bezbroj simuliranih bića – samo pokušajte prebrojati koliko se stvorenja u video igricama pojavilo i nestalo otkako smo prvi put razvili tehnologiju.
Uskoro će biti mnogo više simuliranih svjesnih mozgova na kompjuteru nego što postoji stvarnih ljudskih mozgova. Ukoliko se ovo desi, ostaju nam tri opcije:
Nemoguće je za nas ili bilo koja druga inteligentna bića u svemiru da razvijemo tehnologiju neophodnu za preciznu simulaciju svemira.
Oni (druga inteligentna bića) će koristiti ovu tehnologiju, ali neće pokušati ponovo stvoriti naš svemir.
Simulacija je dom velike većine svjesnih bića, ukljućujući i vas.
Filozofska pitanja
Postojao je dug niz filozofskih argumenata koji osporavaju samu prirodu stvarnosti, a argument simulacije je najnoviji u ovom nizu. Bilo je mnogo filozofskih pitanja o tome živimo li ili ne u nečijem snu ili je naša stvarnost proizvod nekog zlog demona.
Kao vrhunac skepticizma, služi kao koristan podsjetnik na ograničenja empirijskog proučavanja prirode.
Hipoteza simulacije je odličan filozofski argument. U hipotezi postoje samo tri tvrdnje i ne može se znati koja od njih je tačna. Čak i napredne civilizacije možda neće smatrati moralno prihvatljivim simuliranje svijesti, a alternativno, možemo tvrditi da je sve unaprijed određeno i da živimo u kompjuterskoj simulaciji svemira.
Restart
Prema glavnoj premisi hipoteze simulacije, simulirani umovi će brzo premašiti stvarne. Možete izračnati svoje šanse za život u simulaciji ako pretpostavite da ne postoje razlike između iskustava simulirane i organske svijesti.
Jedna milijarda organskih bića može jednog dana biti zamijenjena sa nevjerovatnih 99 milijardi simuliranih bića. Imate 99.999% šanse da budete jedan od “simulacija”.
Grešku u Bostromovom računu otkrio je 2017. godine Brian Eggleston, student sistemske analize na Univerzitetu Stanford. Kao jedina poznata vrsta koja je napravila kompjutere, argument simulacije se zasniva na pretpostavci da će naše potomstvo izgraditi još naprednije kompjutere.
Jednom kada naši potomci naprave takve kompjutere, moći ćemo sa sigurnošću reći da u njima nismo simulirano biće. Moći ćemo pokazati na te kompjutere i konačno reći da nismo unutar njih.
Nemoguća matematika
Proračun vjerovatnoće simulacije ne može se napraviti korištenjem bilo kojeg broja simulacija svjesnih entiteta koje naši potomci mogu stvoriti u budućnosti, bez obzira na to koliko simulacija mogu stvoriti u budućnosti. Na primjer, njihova sposbnost da kreiraju virtuelni svijet uopšte ne znači da smo u simulaciji. Kvote se ne mogu izračunati na osnovu budućnih brojeva. Nemoguće nam je reći nešto više ako je nemoguće izračunati šanse.
Kao rezultat toga, možemo se osvrnuti samo na svoju vlastitu prošlost, bilo kao ljudi koji su živjeli u nesimuliranom, stvarnom svemiru, ili kao vanzemaljci koji su uživali u stvaranju simuliranih ljudi. Ne postoji dokaz da je bilo koji od ovih scenarija stvaran, i ne postoji način da se procijeni broj simuliranih entiteta koji postoje.
Da li je naš svijet virtuelna stvarnost? Sve u svemu, preciznog odgovora nema i ne postoje uvjerljivi dokazi koji podržavaju hipotezu simulacije. Tako da se možete vratiti živjeti svoj život punim plućima. (Najportal)
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON