Nepovoljne vremenske prilike ostavile su košnice u mnogim krajevima BiH bez prinosa, zbog čega pčelari i u sred ljeta moraju da prihranjuju pčele. Pčelari su morali prihranjivati pčele u jeku voćnih paša, tokom maja, pa i juna. Pčelinja društva se nisu mogla dovoljno razviti, tako da nisu mogla obezbijediti prinose ni za sebe.
U mnogim područjima izostala je i jedna od najjačih – bagremova paša. Nešto bolji prinosi krenuli su ovih dana na planinama, tako da bi livadske i planinske paše mogle koliko toliko spasiti sezonu.
U Hercegovini ove godine žalfija nije izdala, a i drača je odradila svoje tako da je situacija nešto bolja nego u prethodnim godinama.
„Pčelari su sada u situaciji kada moraju prihranjivati pčelinje zajednice. Više nije stvar da li će imati prinosa od tog posla koji rade, sada je pitanje kako sačuvati te pčelinje zajednice i kako da one prežive i ostanu vitalne i zdrave kako bi se mogle na vrijeme uzimiti i čekati sljedeću sezonu – kaže Damir Barašanin, predsjednik Saveza pčelara Republike Srpske.
Ništa nije bolja situacija ni u Distriktu Brčko, te u Federaciji BiH, gdje krovna pčelarska organizacija deluje samo na papiru, a rukovodstvo se ponaša kao „muha bez glave“.
Ni prognoze za ostatak godine ne idu u prilog pčelarima, a ostalo je jedva tridesetak dana za nešto jače prinose. Doduše, mogao bi i vrijesak u pojedinim dijelovima BiH tokom rane jesni popraviti situaciju, ali sa njim se nikada ne zna. Sve je ove godine krenulo i odvija se naopako, pa pčelari strahuju i od medljike.
„Uzmemo li u obzir loše prinose koje će pčelari imati i poskupljenje repromaterijala koji se koristi u ovom poslu, realna cijena meda bila bi između 25 i 30 KM – kaže Barašanin.
I u ostalim dijelovima BiH mnogi pčelari razmišljaju da u narednim mjesecima dignu cijenu sa sadašnjih 25 na 30 KM. (Naj portal)
