Ljekar naturopata Viktor Hruščov, autor knjige o podmlađivanju odgovarajućom ishranom, smatra da je jedan od većih problema današnjice – hljeb.

Doktor medicinskih znanosti, liječnik i travar Viktor Hruščov tvrdi da je savremeni hljeb uzrok mnogih bolesti – dovodi do različitih vidova intoksikacije, gljivičnih oboljenja, narušenog imuniteta, što može voditi do mnogih hroničnih bolesti i tumornih procesa.

Viktor, autor knjige o podmlađivanju odgovarajućom prehranom, kaže kako svi znamo da hljeb danas nije kao nekad, da je pšenica u međuvremenu “probrana” tako da je u zrnima sve više glutena.

– Ako jedemo hljeb s kvascem, kvasac dospijeva u našu krv, počinje se razmnožavati, konzumira naše vitamine, mikroelemente, bjelančevine. Istovremeno, on luči produkte svog življenja: toksine. Odnosno, kvasac parazitira u našem organizmu. I zato moderni hljeb smatram jednim od najgorih izuma čovječanstva – tvrdi Hruščov.

On navodi da kvasac prilikom pečenja ulazi u “kapsule” od glutena, a u crijevima se oslobađa, oštećuje sluzokožu i narušava normalnu mikrofoloru crijeva.

“Štoviše, on ne parazitira samo u crijevima, već živi i u krvnoj plazmi i slobodno se razmnožava. Ovo se može završiti različitim vidovima intoksikacije, gljivičnim oboljenjima, narušavanjem imuniteta, što može voditi mnogim hroničnim bolestima i tumornim procesima. Čak i ako prestanemo jesti moderan hljeb s kvascem – tek nakon pet godina neće više biti stanica kvasca u krvnoj plazmi.

– Zašto je (današnji) kvasac toliko poguban? Do četrdesetih godina 20. stoljeća korišteni su kvasci sasvim drugog tipa. Oni nisu bili antagonisti ljudske simbiotičke mikroflore, odnosno, nisu ubijali korisne bakterije koje žive u debelom crijevu, ali tijesto se dizalo 24 sata, što nije odgovaralo pekarima. Da bi intenzivirali proizvodni proces, počeli su koristiti kvasce sasvim druge vrste, koji se smatraju (to je otvorena informacija) “uvjetno patogenim mikroorganizmima”, tj. takvim koji izazivaju bolesti pri određenim uslovima. U pitanju su takozvani termofilni kvasci, s kojima tijesto naraste za samo sat vremena.

Hrušlov nastavlja objašnjenje: “Termofilni kvasci, koji se danas koriste u pekarstvu, su antagonisti simbiotičke mikroflore čovjeka. To znači da njihovo djelovanje u debelom crijevu ubija mikrobe koji inače proizvode vitamine, esencijalne aminokiseline, korisne biološki aktivne supstance i potrebni su u ljudskom tijelu za normalno funkcioniranje, tj. za zdravlje.

Postoji oko 500 vrsta kvasnih gljivica, a među najopasnije za čovjeka spada njih 30. Posljednjih godina od gljivičnih infekcija boluju skoro svi, pri čemu se one ne liječe farmaceutskim lijekovima. Po različitim procjenama, rasprostranjenost mikoza obuhvaća 80 posto odraslog stanovništva i 95 posto djece. U posljednjih nekoliko godina došlo je do trenda povećanja učestalosti gljivičnih infekcija ne samo kod odraslih, već i kod djece, a posebno onih složenih, sistemskih gljivičnih infekcija.

Pripremite svoj domaći kvasac

Raženo brašno prelijte toplom vodom (oko 40 stepeni Celzija) do konzistencije jogurta i ostavite na toplom mjestu, najbolje u polulitarskoj tegli. Poslije 24 sata, dodajte brašno i vodu i ostavite na toplom mjestu. Trećeg dana pojavit će se mjehurići, što znači da je “kvasac” spreman.

Ukoliko ne želite istog trenutka zamijesiti hljeb, možete pokriti teglu gazom i ostaviti je u frižideru. Jednom sedmično skidajte gornji sloj i “nahranite” kvasac brašnom i vodom. Trećina tegle dovoljna je za dva pekača hljeba.

Kako zamijesiti hljeb? Kvasac se stavi u dublju posudu, dodaje se brašno (integralno, raženo, ili neko drugo) i topla voda, dobro se promiješa i ostavi na toplom mjestu da se digne. Može se ubaciti svašta – sol, biljna ulja, začini itd. Poslije nekoliko sati mijesiti tijesto sve dok se ne prestane lijepiti za ruke i ostaviti na toplom još 2-4 sata. Prije stavljanja u pećicu, odozgo posuti malo vode ili ulja, da bi kora bila mekša. Peći 35-40 minuta u pećnici, na 250 stepeni. Ovakav hljeb je zdrav i jestiv nekoliko dana. (Najportal)