Pratite nas

Zanimljivosti

Zašto, kako i sa čime treba okititi jelku: Okitite jelku novcem i čokoladom, pa da vidite sreće i bogatstva u narednih 365 dana!

Published

on

Jelku postavite malo dalje od ugla sobe  i nikako iza i blizu vrata. Postavite jelku da gleda ka svjetlosti, kako bi je jutarnje sunce prvo ogrijalo. Zadnjeg dana godine, dakle 31. decembra stavite jednu papirnu novčanicu  blizu vrha jelke.

Širom svijeta, pa tako i kod nas, ustaljen je običaj da se za Novu godinu ukrašava zimzeleno drvo i na taj način unese dašak prirode kroz prazničnu atmosferu u svaki dom. Izbor nije slučajno pao baš na jelke!

Iako za ovo nema čvrstih dokaza smatra se da je dekorisanje jelke kakvo mi danas znamo počelo u Njemačkoj u 16. vijeku kada su pobožni hrišćani unosili zimzelene biljke u svoje domove i potom ih ukrašavali.

Zimzeleno drveće nije izabrano slučajno! Antičke civilizacije su vjerovale da unošenjem biljaka u svoje domove odaju počast Bogu Sunca i raduju se zelenilu koje će bujati kada se on pojavi u svoj svojoj slavi na proljeće. Rimljani su ukrašavali svoje domove i hramove zimzelenim vrstama u čast Saturna, Boga poljoprivrede. Keltski sveštenici su ukrašavali hramove zimzelenim biljkama koje su predstavljale simbol vječnog života.

Riječ je dakle bila o običaju koji je svoje korijene imao još u paganskim vremenima kada se na zimu gledalo kao na vrijeme kada zli duhovi hodaju zemljom i donose smrt. Kako bi se podsjetili da će proljeće ipak doći, a i kako bi te zle sile otjerali od svojih domova, ljudi su zimzelene biljke – koje ne gube svoje četine i odolijevaju svakoj hladnoći, unosili u svoje domove i ukrašavali.

Smatra se da novogodišnje drvo u hrišćanskoj vjeri predstavlja rajsko drvo sa darovima i svjetlima koja predstavljaju mjesec i zvijezde. Odabrano je zimzeleno drvo kao simbol besmrtnosti i vječnog života.

Prvi ukrasi na jelkama bili su ručno rađeni. Stari Germani su koristili orahe, kolače, jabuke, a kasnije i kokice. Kao osvjetljenje, korišćene su prave svijeće.

Kada je u pitanju dodavanje svjetla na novogodišnje drvo, široko je zastupljeno vjerovanje da je za to odgovoran je Martin Luter, osnivač hrišćanske protestantske crkve u Njemačkoj. Navodno je on prilikom jedne zimske šetnje po šumi bio toliko fasciniran svjetlucanjem zvijezda kroz granje zimzelenog drveća da je odlučio da doda upaljene svijeće u dekoraciju svog novogodišnjeg drveta, da bi to kasnije preraslo u lampice koje mi danas koristimo.

Drvo koje nosi tradicionalni naziv “novogodišnja jelka” zapravo često to nije! Mnogo češće je u ponudi zimzeleno drveće poput smrče ili bora, a daleko rjeđe je u pitanju jela. Zato je možda prihvatljiviji engleski naziv “christmas tree” ili “novogodišnje drvo”.

Međutim, na dekorisanje zimzelenog drveća u domovima nije uvijek gledano blagonaklono. Dugo se smatralo da je to paganski običaj, pa je naišao na neodobravanje u mnogim nacijama i vjerama širom svijeta.

Što se tiče kićenja kakvo nam je danas poznato, za to je “kriva” kraljica Viktorija i njen suprug, princ Albert (koji je bio Nijemac). Nji su dvoje 1846. godine na jednoj ilustraciji za London Njuz prikazani kako zajedno sa djecom stoje oko okićenog drveta. Nakon ovoga, milioni engleskih žena poželjele su da i one u svojim domovima imaju istu jelku, a trend se skoro trenutno proširio i među Amerikancima koji su još uvijek osjećali jaku privrženost svojim starim domovinama.

Zbog toga, prva novogodišnja jelka se u Americi pojavila upravo u Novoj Engleskoj gdje je živio najveći broj engleskih i njemačkih migranata. Do kraja 19. vijeka postojali su Božićni vašari u svim većim gradovima Evrope, a u Americi je naročito postalo važno pronaći i ukrasiti što veće drvo.

Ova tradicija, zadržala se sve do današnjih dana.

Treba najprije da odaberemo  lijepo drvo, da ne bude preveliko ali ni ono najmanje. Ukoliko se odlučite za vještačku jelku, moj vam je savjet da nikako je ne kupujete u bojama, već uzmite prirodno zelenu boju.

Prilikom samog odabira nakita za jelku gledajte da ne bude previše boja kako jelka ne bi jako bila šarena, šarenilo jelke doprinosi negativnu energiju doma za naredni period.

Ako baš želite da bude malo šarena, moj iskren savjet vam je da uzmete ukrase tako da na jelki najviše  budu tri boje. Ja lično kitim jelku sa jednobojnim detaljima. Primjera radi – Prošla jelka je bila zelena sa bijelim detaljima. Sve je na jelki bilo bijelo. Uzeo sam dvije manje lampice i postavio ih od vrha svuda u krug do dna jelke. Jelka okićena bijelim i šarenim lampicama bila je savršena. Mnogi su govorili da je neobična i prelijepa, najvažnije unikatna.

Jelku postavite malo dalje od ugla sobe  i nikako iza i blizu vrata. Postavite jelku da gleda ka svjetlosti, kako bi je jutarnje sunce prvo ogrijalo. Zadnjeg dana godine, dakle 31. decembra stavite jednu papirnu novčanicu  blizu vrha jelke. Novčanica ne mora biti  najveća ali ni najmanja. Novčanicu stavite  tako da ne može pasti ali bez lijepljenja. Takođe  na jelku stavite i malo čokoladica kako bi u novu godinu ušli što slađe tj. pozitivnije. Novčanica koju ste stavili trebalo bi da stoji do dana kada odlučite da raskitite jelke.

Ukoliko novčanica za to vrijeme nije spala sa jelke znači da će vam naredna godina biti naklonjena. Novac sa jelke stavite u novčanik i držite ga u novčaniku narednih godinu dana. Taj novac potrošite tek onda kad istekne ta godina, i kad u novčamnik stavite novu novčanicu koja je takođe bila na jelki.

SAVJET PLUS

Održavanje reda omogućava slobodan protok Chi i osnova je dobrog Feng Shuija u nekom prostoru. Potrebno je zaista prostor redovno održavati, čistiti, uređivati i energizirati, redovno i što više provjetravati, kako bi svjež kiseonik samim tim i vazduh očistio sve zaprljane energije koje se nalaze u kući.

Neka vam tako ni prostor oko jelke ne bude danima zatrpan otpakovanim poklonima i ukrasnim papirima. Ne čekajte da jelku prekrije debeli sloj prašine, a ako se kojim slučajem slomi, zamijenite je novom.  (Najportal/ezoterista Zoran Šumadinac)

Zanimljivosti

VIDEO Slučajni susret otkrio zanimljive detalje: Koji Sarajlija je najmlađi taksista u Evropi

Published

on

Edin s našim novinarom Batom Šišićem

Mjesec je novembar, a u Sarajevu pao prvi snijeg. I, kako obično biva sa vremenskim nepogodama veći dio građana koristi usluge taksista grada Sarajeva. A takom mog kratkog boravka u Sarajevu bio sam i ja njihov potrošač.

Osmijeh od uha do uha

Iskreno, obično se ne vozim Sarajevo taxijem iz nekih mojih prijašnjih loših iskustava sa tom firmom. Ali, ovaj put mi se mnogo žurilo i nisam birao, a prvi taksi koji sam zaustavio bio je upravo Sarajevo taxi. I, tako sjedam u auto, a odmah po ulasku dočeka me osmijeh vozača, kako se kaže u narodu, od uha do uha. Dečko jako mlad, veseo, komunikativan.

Pruža ruku da se upoznamo i reče da se zove Edin Čaušević. Vidio sam da je po godinama veoma, veoma mlad, pa moja novinarska znatiželja nije mi dala mira, pa ga upitah za godine. I, tako započe naša veoma zanimljiva komunikacija.

– Ja sam najmlađi taksista u Sarajevu, ako ne i u BiH ili bolje rečeno u Evropi. Imam samo 19 godina i naslijedio sam zanimanje moga oca, koji je bio dugogodišnji taksista u Sarajevu. Ustvari ovo je porodišni posao i naša porodična tradicija. Ima još mladih taksista, ali ja sam opet najmlađi od njih, jer ta neka starija generacija i generacija mog oca polagano odlaze u penziju, pa mi djeca preuzimamo. Nastavljamo zanimanje i posao kojim su se oni bavili. Moram da kažem da se mi mladi taksisti svi držimo zajedno, pazimo jedni na druge – rekao nam mladi Edin.

Njihovo dijete

Kako su te prihvatili stariji taksisti?

– Veoma, veoma lijepo. Mog tatu su svi poznavali i poštovali, ustvari prihvatili su me kao da sam njihovo dijete, što realno i jesam. Veoma često me kontaktiraju, nude pomoć pitaju me da li znam sve ulice, kako se općenito snalazim u poslu. Ali, mi ove mlađe generacije više sa tim nemamo problema, svi imamo ove pametne telefone, aplikacije. Jednostavno posao taksiste je veoma, veoma zanimljiv.

 

Po ulasku odmah sam primijetio da si veoma komunikativan, nasmijan.

– Iskreno taksisti su ogledalo svakog grada, ambasadori svakog grada. Jer svaki stranac koji dođe u grad većinom sjedne u taksi i, prvi njihov susret sa nekim recimo iz Sarajeva je upravo vozač taksija. Jednostavno taksista stvara prvi utisak o jednom gradu. Ja govorim više stranih jezika tako da mi je to jedna olakšavajuća okolnost po pitanju ovog posla i komunikacije sa ljudima.

Edin Čaušević osim što vozi taksi, uporedo sa poslom je i student.

– Da, tako je. Studiram informatiku, softverski inžinjering je bio moj izbor. To je ono što ima smisla uz ovaj posao koji radim. Jer u ovom poslu sam slobodan, nemam ograničeno vrijeme, tako da mogu da studiram.

Student Informatike

Kada završiš studij da li ćeš se nastaviti baviti taksijem?

– Jedno sigurno znam, da porodični posao neću ostaviti, ali vidjet ću šta će mi još život donijeti i gdje će da me odvede. Sa informatikom se može raditi iz svakog dijela našeg lijepog Sarajeva, tako da nismo ograničeni sa mjestom gdje se u tom trenutku nalazimo. A, meni je to veoma bitno da imam tu neku slobodu, koja meni mnogo znači.

Na pitanje da li je teško biti taksista u Sarajevu, Edin je odgovorio:

– Za mene zaista nije, jer mi svi mladi, pa tako i ja puni smo energije, elana. Meni se lično sviđa što upoznajem nove ljude, jedino je saobraćaj u Sarajevu malo specifičan. Ali, za mene je Sarajevo super u poređenju sa drugim gradovima u Evropi i regionu.

Da li se plašiš noćne vožnje, da li je bilo neprijatnih situacija?

– Da budem iskren, kako ja tako i moje kolege, mislim na ovu mlađu generaciju, mi baš biramo. Izbjegavam ili izbjegavamo da vozimo ljude koji su pijani ili pod dejstvom nekih od zabranjenih supstanci. Za sada zaista nisam imao nikakvih neugodnih situacija. Nekad ljudi to pogrešno shvate, ali zbog moje ili naše sigurnosti mi zaista biramo u trenutku koga ćemo da primimio u auto.

Siguran sam da je mnoge od vas koji ste ovo čitali, dirnula ova iskrena priča veselog i mladog sarajevskog taksiste Edina Čauševiča, čiji broj vozila je je 309 Sarajevo taksi.

Svaki nepoznati putnik, stranac koji uđe u njegov automobil shvatit će odmah koliko je Sarajevo, koliko je Bosna i Hercegovina gostoljubljiva zemlja i zemlja sa dosta mladih i veoma pametnih i talentiranih ljudi.

Bato Šišić (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending