Pratite nas

Zanimljivosti

Tito je umro na današnji dan, a njegove antologijske poruke još su aktuelne: TEŠKO ONOM KOGA AMERIKA BRANI, A RUSIJA HRANI

Published

on

Tito je umro na današnji dan, a njegove antologijske poruke još su aktuelne

Na današnji dan prije 44 godine umro je Josip Broz Tito. Doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije. Maršal i vrhovni komandant oružanih snaga, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina.

Od Titove smrti prošle su 44 godine, ali mnogi građani bivše SFRJ i dalje obilaze njegov grob u Kući cvijeća na Dedinju, u Beogradu, gdje je prije deset godina sahranjena i njegova supruga Jovanka.

U današnjim vremenima antagonizama, osvajačkih ratova, stvaranja novog međunarodnog poretka, čini se da svijetu ne postoji jedan lider i političar poput Josipa Broza Tita. Pročitajte neke od najzanimljivijih Titovih izreka i citata.

– Mi smo ponosni na našu istoriju. Ponosni smo na naše žrtve koje su naši preci, naši narodi dali kroz istoriju. Mi smo ponosni na to što naši narodni nikada nisu ničiju nezavisnost ugrožavali, što naši narodi nikada nisu prelazili preko tuđe teritorije, da porobljuju druge narode.

– Naše bogatstvo nisu samo fabrike i putevi. Naše bogatstvo je čovjek, novi čovjek, socijalistički čovek, koga treba izgrađivati.

Bilo je to prije 56 godina: TITO JE JEDNIM TELEFONSKIM POZIVOM UČINIO DA POLA PLANETE PREKINE DIPLOMATSKE ODNOSE SA IZRAELOM

– Sloboda čovjeka nije samo u njegovom pravu da slobodno izražava svoja mišljenja i težnje, nego prije svega u pravu i mogućnostima da čovjek suvereno odlučuje o svim pitanjima svoga života.

– Teško onom kog Amerika brani, a Rusija hrani.

– Radimo kao da ćemo 100 godina živjeti, pripremamo se kao da će sutra rat.

– Mir je iznad svega i sve drugo mora biti potčinjeno tome.

– Nijedna naša republika ne bi bila niko i ništa, da nismo svi zajedno.

– Čuvajte bratstvo i jedinstvo kao zjenicu oka svoga. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending