Pratite nas

Poznati

Tragom Sajine i Jozine “Pjesme o Kreševu”: ZDRAVO, MOMCI KREŠEVLJACI, DA LI ZNATE GDJE JE SELO VRANCI

Published

on

Dvojica bosanskohercegovačkih velikana Jozo Penava i Safet Isović, prvi riječju, drugi glasom sedamdesetih godina prošlog vijeka, snimili su za arhiv Radio Sarajeva pjesmu pod naslovom “Pjesma Kreševu”. Saju je pratio Tamburaški orkestar na čijem čelu je bio upravo Jozo Penava, a za horsko pjevanje glas su darovali Nadežda Cmiljić, Zora Dubljević, Radmila Jagodić, Zaim Imamović…

„Zdravo, zdravo momci, Kreševljaci, da li znate gdje je selo Vranci“, kažu doajeni bosanske sevdalinke pa dalje nastavljaju: „Gore gdje se čekić čuje, gdje nakovanj odjekuje, tu se kuju baglamice, naličice, potkovice.“

Malo je poznato da su Jozo i Safet ovim stihovima dali najbolji, najkraći i najljepši geografski i historijski opis mjesta neobilnog mjesta Vranci, koje se nalazi na dva kilometra od Kreševa. Ugnijezdili su se u dolini potoka Mrganovca, na padinama planine Lopate.

Za selo Vranci sigurno se zna da je postojalo kao naselje još u antičkom periodu. U vezi s tim je i podatak da je iznad sela pronađeno 14 zemljanih lončića u kojima se topila živa, što upućuje na velika nalazišta koja su se vadila i prerađivala. Prema dostupnim podacima, početkom austrougarskog perioda, 1878. godine, u Kreševu je bilo ukupno 19 majdana i čak 90 kovačnica, ne računajući one smještene u selu Vranci, gdje se nalazilo oko 20 kovačnica – klinčara, za kovanje konjiskih čavala.

U Vrancima, nažalost, nisu sačuvane kovačke radionice ili majdani, a ono što je sačuvano jesu stambene kuće kovača i rudara kreševskog kraja, koje potvrđuju da je to bila osnovna djelatnost stanovnika ovog kraja do sredine 20. vijeka. Sedam takvih kuća je u novembru 2003. godine proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.
U Vrancima danas skoro da nema života. U selu živi tek pokoji penzioner. Okosnicu sela čine upravo stare bosanske kuće.

Kada je riječ o kućama kovača u selu Vranci, radi se o arhitekturi koja datira s kraja 18. i početka 19. vijeka. Tačan vremenski period izgradnje ovih stambenih objekata teško je odrediti, s obzirom na to da su kuće bile kratkog vijeka i često prepravljane. Karakteristike gradnje kuća u selu Vranci, kao i u Kreševu, su da su prizemni dijelovi, gdje su uglavnom smještani dućani, građeni od kamena, a gornji dio predstavlja dizma s pleterom ili samo dizma (drveni zid, poredani trupci okomito jedan do drugoga) preko koje se stavlja malter. U originalnoj formi nisu građeni dimnjaci, ali su oni na nekim kućama naknadno izvedeni.

Unutrašnji dio kuća je tipična bosanska enterijerna kultura. Uvijek je to bio jedan veliki prostor. U ćoškovima su postojale sećije ili minderluci, gdje su ljudi sjedili, gdje su se odmarali. U sredini je uvijek jedan veliki ćilim, lijep i najljepši u kući koji je mogao biti. Bili su peškuni za piti kavu, ili velika sofra. To je otprilike taj klasični način namještanja enterijer.

Osim „sedam kuća“, u selu Vranci nalazi se još jedan nacionalni spomenik BiH, a riječ je o Rimskom mostu. Postoje povijesni podaci u Franjevačkom samostanu koji govore o tome da je postojao još u ilirsko vrijeme, u samom početku dolaska Rimljana na ovo područje. Očigledno je da su Rimljani izgradili taj mostić da bi mogli prenositi rudu preko njega. (Naj portal

Poznati

Pjevač Mensur Salkić se emotivnom porukom oprostio od sestre: Allahovom voljom preselila je na bolji svijet

Published

on

Pjevač Mensur Salkić objavio je na društvenim mrežama da je preminula njegova sestra Mensura.

– Allahovom voljom moja sestra Mensura je sinoć preselila na bolji svijet.

Zamolio bih sve prijatelje da pokažu poštovanje prema privatnosti moje porodice nakon ove tragedije koja nas je zadesila i na taj način svima olakšaju. Hvala vam na razumijevanju – napisao je Salkić.

Od Mensure se oprostila i produkcija Hayat.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending