Razglednice
Dabogda vas Šolta dopala: ZAŠTO JE ŠOLTA DANAS JEDNO OD NAJLJEPŠIH OSTRVA U HRVATSKOJ?
U Dalmaciji postoji kletva “Dabogda te Šolta dopala!”, a povezana je s prijetnjama koje su nekada davno majke upućivale kćerkama. Navodno, sve one djevojke koje bi se udale za Šoltane bile su osuđene na mukotrpan i težak fizički rad na otoku.
Situacija je danas dosta drugačija, pa je tako ovo ostrvo sada sinonim za mir ogrnut mirisom mora, tišinom i prelijepim zelenilom. Vožnja trajektom iz Splita do Rogača, glavne šoltanske luke, traje ukupno 60 minuta. Ako pak krenete katamaranom, putovanje će trajati upola kraće.
Ako na ostrvo dođete na jesen, zimu ili proljeće, što turisti vrlo rijetko rade, birajte boravak u Grohotama i Rogaču, jer ćete tako biti najbliži mještanima, otvorenim kafićima, restoranima i marketima. Kroz razgovor će vas možda zbuniti nekoliko čakavskih riječi, no svi stariji otočani će vam rado predočiti značenje onoga što su rekli. Čakavski govor je sve teže čuti na otoku, kaže Sule, a glavni uzročnici njegovog nestajanja su televizija, novine i škole.
“Mlađi otočani ne govore čakavski, dok ga stariji koriste jer su tako govorili njihovi roditelji. Ovaj govor je zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro, pa evo vam nekih naši starih riječi: besida – riječ; škoj – otok; jazik – jezik; foji – novine, tisak; zajat – posuditi; pijat – tanjur; šjor – gospodin; šinjorina – gospođica; furešt – stranac, turist….”, nabraja.
“Postoji legenda o ilirskoj kraljici Teuti, govori se da je najprije stolovala u dvorima sagrađenim nad uvalom Senjska (južna strana otoka Šolte). Tadašnji ribari su, želeći pridobiti kraljicinu naklonost, dok je gradila dvorac, bacali ribe na sve četiri strane svijeta.
U novije vrijeme Šoltani sve više svoje otrvo nazivaju Otokom kraljice Teute, a Šoltane zovu Ćuvitari, po ptici mali ćuk (Otus scops). Priča kaže da su Šoltani te male ptice lovili i prodavali stanovnicima Splita kao piliće. Druga verzija kaže da su Šoltani lovili ove male ptice i prodavali ih Splićanima kako bi im lovili miševe i štakore koji su prenosili kugu. S legendama se nikad ne zna jesu li istinite ili nisu. .
Stanovnici Šolte su dugo živjeli od poljoprivrede i ribarstva, no kroz vijekove su počeli uzgajati vinovu lozu, masline i koštunjavo voće. Kasnije stižu druge djelatnosti, poput malih industrijskih pogona i turizma. Šoltansko maslinovo ulje je sve poznatije u svijetu, osvajalo je prve nagrade za kvalitet u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu, Izraelu…
Prema popisu stanovništva, na Šolti je prijavljen boravak nešto više od 2.000 ljudi. Zimi tu boravi oko 1.000 otočana, a oni se bave turizmom, proizvodnjom vina, meda, maslinovog ulja, rakije… Šolta nema nijednog profesionalnog ribara, većina otočana ribarstvo prihvata kao hobi ili se bavi sportskim ribarstvom.
Dakle, ako se u budućnosti nađete na obali Hrvatske, u splitskoj luci, odakle se pri pogledu na horizont čini da se Brač i Šolta spajaju u jedno, obavezno odvojite vrijeme da posjetite ostrvo maslinovog ulja, domaćeg meda, rakije i magičnih uvala. Ugasite mobitel, plivajte u čistom moru i uživajte u tišini koju će prekidati samo glasanje zrikavaca. Upoznajte se s mještanima i otkrijte zašto je ovo ostrvo mnogo više od samo ljetne destinacije. (Naj portal)
Razglednice
U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)
Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.
Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.
U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.
„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.
Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.
Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON