Pratite nas

Zanimljivosti

Ležeći “Piroćanac”: POGLEDAJTE ZEBRU ZA PJEŠAKE “POD GASOM”, VODI PRAVO U ŽBUN!

Published

on

Odavno je stanovnicima Pirota pripala “čast” da budu okarakterisani i u hiljadama viceva opisani kao velike štediše, da ne kažemo škrtice. Ali, da će baš ovoliko da štede i u stvarnosti, e to je teško ko mogao sanjati.

Naime, danima se na društvenim mrežama “vrti” fotografija prinudnog usporivača brzine, takozvanog ležećeg policajca i to iz Pirota.

Fotografija bi bila u redu da se zna o kom je saobraćajnom remek – djelu riječ. Asfaltni ležeći policajac ili pješački prelaz koji niotkuda vodi ni za gdje, pitali su se mnogi korisnici društvenih mreža, prilično zbunjeni. Što i ne čudi, prizor malo ili malo više čudan:

U Ulici Vojvode Stepe, kod parka Barje, postavljen je asfaltni ležeći policajac, a umjesto da se on bijelom farbom djelimično ofarba kako bi bio vidljiviji vozačima, debele bijele pruge idu van njega sa obje strane pa izgleda kao pješački prelaz – “zebra”, koja sa jedne stane kreće od trotoara, ali se završava pravo u živu ogradu kojom je park ograđen.

Ipak, samo nekoliko dana nakon što je ovakva signalizacija bila predmet podsmjeha i zabave na mrežama, nadležni su reagovali i prefarbali višak bijelih pruga u crnu, kako bi se izjednačio sa asfaltom.

Ipak, komentari tu nisu stali, pa se sada komentariše i ovakvo iznuđeno rješenje nadležnih, jer nije uobičajeno da se ležeći policajac radi asfaltom, već su ti usporivači uglavnom od gume, prenose Južne vesti.

Problem ne da nije riješen ovim “zamazivanjem” nego je isto izazvalo salvu šegačenja i komentara, od pogađanja da li su ležećeg policajca postavili na pješački prelaz ili obrnuto, do toga da je destinacija pješačkog žbunja – živa ograda oko parka, pa malo toga na cijeloj slici i ima smisla.

“Odličan je. Prvi dio prelaziš desno od ležećeg, a drugi lijevo, tako da je policajac uvijek između tebe i automobila, a garant ga zaustavlja.”, jedan je od dovitljivih komentara.

“To je za pijane pješake. Ako uspije da pređe ostavljaju ga da prespava u živoj ogradi. Ako ne – hitna.”, sjetio se drugi.

Ležeći Piroćanac tako je izazvao makar salve smijeha, prijeko potrebnog u ovom svakodnevnom ludilu u kome bitišemo. (Naj portal)

Zanimljivosti

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

Published

on

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

U Gradskoj biblioteci „Mak Dizdar“ u Stocu u subotu u 18 sati bit će održana promocija knjige “Bajgorić” autorice Indire Durmić.

Guslarska poezija

Ovo izuzetno naučno-istraživačko djelo osvjetljava život i umjetnost jednog od najvažnijih guslara u bosanskohercegovačkoj tradiciji, narodnog pripovjedača (guslara) Halila Bajgorića koji je opjevao historiju Bosne i Hercegovine, Like i Slavonije (Osika).

– Ova knjiga ima izuzetnu vrijednost, jer je građa o Bajgoriću preuzeta iz Millman Parry Collection. Zbirke koja se čuva na Harvardu i koja sadrži bogate izvore o usmenoj književnosti Balkana.

Kulturno nasljeđe

Kroz transkripciju ove građe omogućavamo publici bolje razumijevanje kulturnog naslijeđa i umjetničke tradicije koju guslarska poezija predstavlja.

– Kroz istraživanje života i umjetnosti guslara Bajgorića, studija bilježi i prenosi tradiciju guslarskog stvaralaštva. Ona ima ključnu ulogu u čuvanju historije, običaja i moralnih vrijednosti zajednice. U vremenu globalizacije, ovakvi radovi podsjećaju na važnost njegovanja lokalne kulturne baštine. Studija pruža resurse za obrazovanje novih generacija o značaju guslarske tradicije.

– Ova promocija predstavlja priliku ne samo za očuvanje kulturnog naslijeđa, već i za jačanje povezanosti sa svjetskom zajednicom, kroz prizmu globalnog priznavanja umjetničke baštine Bosne i Hercegovine. Ono što ovu promociju dodatno čini posebnom je uloga Đemile Talić Gabriel kao promotorice.

Dodatna težina

– Kao zastupnica za multikulturalizam RCNs u Novom Južnom Velsu (NSW), njeno prisustvo i angažman daju dodatnu težinu ovoj promociji. Jer gospođa Talić Gabriel aktivno doprinosi dijalogu među kulturama i globalnom priznanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine – kaže autorica Indira Durmić.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending