Punta Planka (rt Ploča) kraj Rogoznice najistureniji je dio hrvatskog kopna prema Italiji. Ispred nje nema ostrva, nego pogled puca na otvoreno more.

Geografski i klimatološki, ovaj rt dijeli Jadran na sjeverni i južni dio, pa se upravo na tom mjestu znaju sudariti bura i jugo i različite morske struje.

Ova najveća i najznačajnija prirodna razdjelnica Jadrana nalazi se dva kilometara jugoistočno od Rogoznice. Može se reći da ovaj rt dijeli Jadran i na sjeverni i južni dio u zemljopisnom smislu, a uz to predstavlja i njegovu iznimno bitnu klimatološku razdjelnicu.

Rt Ploča poznat je i kao razdjelnica vjetrova jer su tu često sudaraju sjeverni i južni vjetrovi ali i morske struje. Brojne epitete ovaj rt ‘prisvojio’ je jer je to najistureniji dio hrvatskog dijela obale prema otvorenom moru i obale Dalmacije prema Italiji.

Zbog svog značaja i opasnosti koje sa sobom nosi ovaj rt nazivajui hrvatski rt Horne. Znaju to dobro ribari i ostali ljudi ‘od mora’ s toga područja. Kada se rtu prilazi s mora to je iznimno opasno za vrijeme puhanja jačih vjetrova južnih smjerova (jugo, oštro, lebić). Ovi vjetrovi dignu goleme valove koji se razbijaju o razvedeno kopno.

Značaj ovoga lokaliteta za pomorski promet uočili još stari Grci koji su ga nazivali Diomedov rt. Na njemu su poštovali svoje bogove da bi mogli, kako su vjerovali, sigurno nastaviti plovidbu. U antičko doba cijelo poluostrvo između rijeke Krke kod Šibenika i rijeke Jadro kod Splita nazivao Hilski poluotok (prema Herkulovom sinu Hilu), a njegovi stanovnici Hilijci.

Mitsku važnost ovog lokaliteta dodatno je osnažen i u srednjem vijeku! Legenda kaže da je 1062. g. trogirski biskup Ivan spasio stradale pomorce od sigurne smrti hodajući po moru i smirivši oluju.

Biskupu u čast trogirski plemići 1331. podižu crkvicu na rtu Ploča, udaljenu svega desetak metara od mora. Crkvica sv. Ivana do danas je odlično sačuvana i prkosi vremenu i vremenskim (ne)prilikama.

Svoju meteorološku “težinu” rt je ponajviše dobio zbog čestog sudaranja vjetrova različitih smjerova upravo na tom području. Jugo i bura na Jadranu najčešće se sukobljavaju baš na ovom rtu. Cijeli ovaj istureni dio kopna prema moru čini prirodnu barijeru vjetru.

Prilikom uobičajenog kretanja sredozemnih ciklona od zapada prema istoku one često prelaze preko Jadrana. Prvo na Jadranu zapuše Jugo, a ulaskom ciklonalnog centra u Jadransko more bura prvo zapuše na sjevernom Jadranu.

Postepenim odmicanjem ciklone prema jugoistoku bura se sa sjevernog počne širiti na srednji Jadran. Tada rt Ploča najčešče postaje granična crta bure i juga na Jadranu i tu se zadržava neko vrijeme. (Naj portal)