Zamislite da je sada 2048. godina i da ste vikend odlučili da provedete u jednoj od velikih evropskih prijestonica, bilo da je to Pariz ili London, Berlin, Beč. Ali gdje god da odete, muk, tišina, pustoš, očajne grupe građana tumaraju u sjenci nekad slavnih građevina. Napuštena su i danas popularna odmarališta jer je viši novo mora učinio svoje. Ruralna područja otkrivaju donekle drugačiju sliku i na njima se nižu blistave tehnološki sofisticirane kuće osmišljene da zaštite ukućane od pustoši klimatskih promjena.

Ovakva slika budućeg života za tridesetak godina opisana je u jednom od četiri scenarija ne tako daleke budućnosti do kojega su došli istraživači s 13 poznatih evropskih univerziteta, okupljeni oko projekta Evropske komisije IMAJINE, koji je sastavni dio programa Horizon 2020.

“Ta se zamišljena budućnost možda nikada neće dogoditi, ali može nas spriječiti da tapkamo u mjestu i pripremiti se na sve šokove s kojima će se svijet neizbježno susresti – navode istraživači Mahon Finč i Mari Mahon, koji ističu da su scenario osmislili s namjerom da “testiraju naš osjećaj onoga što je važno kada se svijet promijeni.

Scenario 1. 3D printer i “Tvrđava Evropa”
U prvom scenariju napredne tehnologije 3D printera i proizvodnje dovode do visokog prosperiteta u cijeloj Evropi. Automatizovano poslovanje proizvodi i distribuira robu na lokalnom nivou, privreda se razvila u kružnu privredu. Zbog povećanog blagostanja Evropska unija je porasla i uključuje Tursku, Ukrajinu i Bjelorusiju, što ponekad dovodi do novih tenzija na spoljnim granicama. Nakon Putinove ere Rusija je znatno oslabljena. U tom scenariju prvi musliman, i to Šveđanin somalijskog porekla, biće izabran za predsjednika Evropske komisije 2035. godine.

Iako je EU zbog migracija sve više i više kulturno raznolika, svejedno postaje izolovanija i zaštitnički nastrojena. Klimatske izbjeglice redovno se zaustavljaju na granicama jer visok nivo automatizacije znači da su zemlje manje zavisne od niskokvalifikovanih radnika. Pozivi na veću političku slobodu sve su glasniji. Ljudi u ovakvoj Evropi osjećaju snažnu odanost porodici nastojeći da obezbijede da im djeca krenu putem prestiža i prosperiteta u širem evropskom društvu.

Scenario 2: Život na selu i uz klimatske promjene
Drugi scenario podrazumijeva pustošenje velikih gradova u kojima se uglavnom zadržavaju siromašne grupe građana i doseljenici. Do 2048. urbana područja su getoizovana mjesta u kojima skučeno žive radnici čiji životni uslovi najviše podsjećaju na današnju svakodnevicu migranata u Singapuru ili socijalnih četvrti u Melburnu. Borba protiv klimatskih promjena globalni je prioritet i tehnologija čiste proizvodnje slijedeće generacije brzo se širi.

Te 2048. više neće biti kapitalizma, već će fokus biti na malim zajednicama i na umjetnosti i kulturi, što se sve više diktira iz Azije. To ne znači da je život u 2048. godini uvijek mračan. Svijet se priprema za 39. ljetne olimpijske igre koje će se održati u Kuala Lumpuru u Maleziji, s tim što će osim sportista na OI učestvovati književnici, filozofi, ali i heroji nominovani iz cijelog svijeta zbog napora u borbi protiv klimatske krize. Evropljani, Amerikanci i Australijanci nadaju se osvajanju medalja, ali 2048. godine, kao i u većini drugih, zemlja za koju se očekuje da dominira je Kina, svjetski lider u borbi za preživljavanje klimatskih promjena.

Scenario 3: Digitalna nejednakost i internetsko državljanstvo
U trećem je scenariju velika nejednakost između onih koji imaju pristup naprednoj tehnologiji i onih koji su iz nje isključeni. Državljanstvo je postalo digitalni koncept: ljudi mogu da žive u Australiji, a da nikada nisu kročili na evropsko tlo i još uvojek su “mrežni” evropski građani. Moguće je privremeno pozajmiti svoja prava drugima, na primjer u pogledu zdravstvene zaštite ili čak međusobno razmjenjivati prava.

Većina ekonomskih aktivnosti se odvija na mreži, telekomunikacije su norma, a ne izuzetak. Vjerovatnije je da ćete raditi s ljudima iz Kine, Meksika ili Sjedinjenih Država nego s ljudima iz sopstvene zemlje. Napredna tehnologija privilegovanima omogućuje istraživanje, uživanje i zaradu od tih digitalnih okruženja, dok su oni manje sretni zaključani.

Scenario 4: Lažne vijesti i podijeljena Evropa
U posljednjem scenariju Evropa je podijeljena na nekoliko tabora, a lažne vijesti nagrizle su povjerenje u nauku i politiku. U nekim zemljama ljudi glasaju za političare koji zagovaraju teorije zavjere. Teško je dogovoriti se o pouzdanim izvorima. Iako neke regije odražavaju “tradicionalne” i vjerske vrijednosti, na drugim se mjestima slave brakovi do pet osoba. Jedni štite rijeke i planine, dok u nekim regijama digitalni sistemi poput virtuelnog asistenta. Opšta solidarnost između područja naglo je pala.

Posjetioci iz SAD-a, Kine ili Indije ocijenili bi Evropsku uniju 2048. godine prilično zaostalom. Neke zajednice njeguju napredni stav prema pravima životinja, poštuju osjećanja neljudskih stvorenja i tretiraju ih kao jednake, dok su se druge vratile tradicionalnoj konzervativnoj baštini. Ta fragmentacija pokrenula sve češće i ogorčene kulturne ratove, sa sporovima oko pitanja poput roda i kulturnog identiteta. (Naj portal)