Vrijeme je godišnjih odmora. Odmak od posla i svakodnevnih obaveza nužan je za fizičko i psihičko zdravlje, a je li godišnji bolje provesti aktivno ili pasivno, u više navrata po manje dana ili u komadu, te koliko je dana odmora optimalno, provjerili smo sa stručnjacima.

Stručnjaci su davno rekli da je godišnji odmor makro-oporavak organizma. Naučna istraživanja su potvrdila kako nam odmor tokom popodnevnih i večernjih sati i vikenda nije dovoljan za oporavak organizma od svakodnevnih radnih opterećenja. Potreban je cjelovitiji i duži period kako bismo se doveli u stanje optimalnog funkcioniranja‘.

Osim što ima pozitivne učinke na zdravlje, godišnji odmor nas čini zadovoljnijima, smanjuje napetost, i daje nam mogućnost da se posvetimo aktivnostima za koje inače nemamo vremena. Psiholozi upozoravaju na povezanost nekorištenja godišnjeg odmora s povišenim rizikom od bolesti srčano-žilnog sistema, pa čak i preranom smrti.

“Pozitivni učinci odlaska na godišnji odmor ne zadržavaju se jako dugo pa je bolje koristiti godišnji odmor više puta tokom godine, npr. tri puta po deset dana, umjesto da odjednom iskoristimo mjesec dana.‘‘

Broj dana nije toliko važan, koliko kvalitet odmora. Još je važnije koliko tokom odmora se zapravo uspijemo odmoriti i odmaknuti od posla, na neki način oporaviti.
Ovo su znaci da duša i tijelo vape za odmorom:

To je jedan osjećaj da smo rastegnuti i iscrpljeni zbog kontakata s drugim ljudima, da jednostavno imamo sve manje snage za to, i za radnu okolinu. Naravno, tu su i teškoće s koncentracijom. Ili, u obliku promjene u odnosima s kolegama, porast bezosjećajnosti i ravnodušnosti‘.

U vremenima pandemije Covid 19 pod velikim smo psihičkim pritiskom, izolacija negativno djeluje na kompletan organizam, crne vijesti zruju psihu, strahovi od virusa, a posebno od gubitka posla i finansijske situacije, još više opterećuju dušu i organizam.

Fali nam more, sunce, plaže, ljepota za oči, jer se tamo ima svega vidjeti. Zato odmorite oči, dajte duši bar malo meraka – uz ovu fotografiju.