Pratite nas

Zanimljivosti

Kakav je điđi miđi na drogama: OD KOKE SE NE DIŽE

Published

on

Život je pun teških istina. Jedna od najtežih je da možeš da divljaš samo do trenutka kada te tijelo zamoli da lijepo iskuliraš, ili kada nagomilaš toliko odgovornosti da više nije razborito da popiješ pet piva i zgutaš ekstazi.

A kada riješiš da si spreman za najveću moguću odgovornost, da imaš dijete, moraćeš da se nadaš da tvoj genetski materijal nije isuviše oštećen trpanjem kokaina pomiješanog sa praškom za veš u nasumično odabrane tjelesne otvore, i da tvoje potomstvo neće imati ozbiljne zdravstvene probleme.

Ali šta bi bilo kada bi znao koliko mnogo si oštetio svoje tijelo prije nego što bude prekasno? Na ovu temu govorili su stručnjaci za reprodukciju: dr. Rikard Jazigi iz Centra za plodnost Šejdi Grouv u Merilendu, dr. Dejvid Nadel, urolog specijalizovan za mušku plodnost iz San Franciska i Fernando Kodevil, savjetnika za droge. Opšta saglasnost je da uzimanje bilo koje nelegalne droge oštećuje testise i sprječava lučenje testosterona – ključne supstance za cijeli muški reproduktivni sistem.

Marihuana

Prema nacionalnoj studiji o upotrebi droge i opštem zdravlju iz 2009. godine, od svih nelegalnih droga u SAD, marihuana se najviše koristi. Jedinjenja kanabinoida u marihuani zapravo stvara ljudsko tijelo, tako da naše ćelije imaju prirodne receptore za njih. Ako se kanabinoidi zakače na ćelije u vašim testisima, ili na ćelije same sperme, može da dođe do neželjenih efekata koji mogu da vam upropaste dan. Prema dr Jazigiju:

“Oko 33 posto redovnih korisnika mariuhane ima manjak spermatozoida. Vezivanje aktivnih komponenti i metabolita marihuane na receptore na samim spermatozoidima takođe dovodi do umanjene pokretljivosti. Ono što je nejasno jesu efekti na povremene korisnike – nema valjanih studija o tome, ali preovlađujuće mišljenje je da, iako se funkcionalnost sperme kod takvih muškaraca brzo popravlja nakon kraćeg prekida korišćenja, trebalo bi da izbjegavaju korišćenje u periodu kada pokušavaju da naprave dijete – mišljenja je dr. Rikard Jazigi.

Kokain

Naravno, koks je legendarni „ubica erekcije”, jer sužava krvne sudove što dovodi do erektivne disfunkcije. Teško je tačno odrediti šta još čini, jer bi bilo kakvo ispitivanje na ljudima bilo komplikovano, jer te kokain tjera da samo još više šenlučiš. Na pitanje zašto nemamo više informacija o uticaju kokaina, dr. Jazigi odgovara da ispitivanja na ljudima nisu čista, „jer u većini slučajeva uzimanje kokaina prate alkohol i cigarete, kao i druge droge, tako da su ljudi koji uzimaju samo kokain veoma rijetki”.

Ispitivanja na životinjama pokazala su da postoje receptori za kokain na testisima i u spermi.

„Dolazi do abnormalne anatomije tkiva testisa. Dolazi do degeneracije brojnih ćelija – kaže dr Jazigi.

Dr Nadel je otišao korak dalje i rekao da su ta ispitivanja na životinjama otkrila da može da dođe do prenošenja kokaina na žensku jajnu ćeliju preko sperme.

„Efekti ovog fenomena su nepoznati, ali svakako bi mogli da izazovu spontani pobačaj.

Opijati

Da budemo jasni, kada pričamo o opijatima, mislimo na heroin, oksikontin, vikodin, itd. Dugoročna upotreba opijata može da dovede do problema sa reproduktivnim sistemom zbog potiskivanja gonadotropin-oslobađajućeg hormona, za koji dr Nadel kaže da ga „obično luči talamus (organ koji kontroliše štitnu žlijezdu)”.

To izaziva smanjeno lučenje luteinizirajućeg hormona i folikul-stimulišućeg hormona u štitnoj žlijezdi, što je samo otmeniji način da se kaže da tijelo ne prozivodi dovoljno sperme da bi se napravila beba. Takođe ima dokaza da zavisnost o opijatima može da izazove fragmentaciju DNK u spermi, što izaziva lažnu oplodnju i spontani pobačaj.

Metamfetamini

Ne treba posebno isticati da ako redovno uzimaš met, reprodukcija se ne nalazi visoko na tvojoj listi prioriteta. Popravka zuba i vraćanje svih tih para koje si pokrao matorcima iz njihovog penzionog fonda bi trebalo da imaju preimućstvo. Kao i to da prestaneš da nosiš prokletu vunenu kapu.

Ipak, ako moraš da napraviš klinca, možeš da očekuješ „direktna oštećenja sjemenih cjevčica”, koje su sistem podrške za testise. To takođe znači manju proizvodnju testosterona. A i sami spermatozoidi mogu da budu oštećeni usljed vaskularnog suženja i problema sa cirkulacijom.

Dr. Iks tvrdi da je „osnovni problem sa amfetaminom i njegovim derivatima rizik od kardiovaskularnih promjena (deformisanog srca) kod potomaka”.

LSD

Dr. Nadel kaže da „većina studija o LSD-u ne ukazuju na efekat na spermu. Mnoge studije su se bavile izmenama DNK i u ćelijama sperme, i u drugi ćelijama, ali nije se došlo do zaključka”.

Dr. Iks je u svoju izjavu o relativnom nedostatku efekta na reprodukciju LSD-a uključio i pečurke i ketamin. Drugim riječima: tjeraj dalje, momče, ali pazi se.

MDMA/ekstazi

Nema mnogo pouzdanih istraživanja o MDMA-u, ali dr. Jazigi kaže da ova droga može da djeluje na lučenje testosterona, baš kao i sve ostalo sa ovog spiska. Rekao je da „može da dođe do oštećenja DNK u spermatozoidima, i do degeneracije tkiva testisa. Pokretljivost spermatozoida (sposobnost spermatozoida da efikasno dopliva do jajne ćelije) je očuvana, ali broj spermatozoida može da bude umanjen”.

To je slično kao kod kokaina, samo što je, kao što on tvrdi, pokretljivost takođe umanjena. Ovdje je u pitanju samo broj spermatozoida, proizvodnja sperme.

To znači da se spermatozoidi i dalje kreću normalno, ali im se smanjuje broj, što umanjuje šanse da neka ostane trudna s tobom. Kao i met, MDMA može da izazove srčane mane kod djece.

Dr. Jazigi objašnjava da je potrebno do tri nedjelje da negativni efekti uzimanja droge nestanu iz organizma:

„Teorija je da ako je muškarac bio izložen testosteronu i iz tog razloga izgubio spermu, tri do šest mjeseci poslije prestanka korišćenja droge, imao bi normalan spermogram. Imao bi normalnu spermu. Ali problem je u tome što nekim muškarcima bude potrebno i do dvije godine da im se broj spermatozoida vrati u normalu – tvrdi ovaj stručnjak. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Veličina stomaka određuje izdržljivost muškarca u krevetu: ŠTO TRBAVIJI – TO IZDRŽLJIVIJI

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending