Pratite nas

Razglednice

Gradić okružen jezerima: ZNATE LI GDJE SE NALAZI “VOJVOĐANSKA VENECIJA”?

Published

on

U velikoj Belocrkvanskoj kotlini, oivičena Vršačkim planinama i velikim Karpatima, nalazi se jedna lijepa varoš varoš. Sa svih strana je okružena rijekama – u daljini se plavi Dunav, a izbliza su je obgrlili Karaš i Nera.

Gradić Bela Crkva je dobio ime po staroj beloj crkvici na koju su prvi doseljenici naišli. Prelijepih živopisnih pejzaža, zelenih bujnih parkova, otmenih baroknih fasada, tradicionalnog Karnevala cvijeća i dobrih vina, Bela Crkva, zbog svoje neobične ljepote prozvana “vojvođanskom Venecijom”, kao mali raj odudara od ravnica i nepreglednih polja žita južnog Banata..

Ali, ono što je čini još ljepšom i daje posebnu draž jesu jezera koja su se ugnezdila na njenim bujnim zelenim poljima. Belocrkvanska jezera sastoje se od 7 većih i više manjih vještačkih jezera. Sva ova jezera su jveštačka.

Nastala su zbog eksploatacije šljunka sa dna Panonskog bazena još početkom 20. vijeka. Njihova prozirna voda crpi se iz arteških bunara i podzemnih izvora, otud čistoća i bistrina. Ako im se približite, moguće je vidjeti bogat riblji svijet koji živi u plavetnim dubinama. Ovdje ćete naći i smuđa, i šarana, i soma, amura i štuku.

Glavno jezero
Najbliže Beloj Crkvi… Ono je i najstarije i od njega je počelo izvlačenje šljunka. Danas je najpopularnije za odmor i opuštanje, pa ležati na obali i posmatrati kako se bijele jedrilice klobuče nad talasima nošene vetrom, nosi sa sobom dah ljeta i vrelih dana kada nas priroda svojom toplinom najviše otvara ka sebi.

Vračevgajsko jezero
Ljeti je ispunjeno veselim pljuskanjem talasa kupača. Ono je posebno jer ima ostrvo koje kao maleni brod stoji uz obalu i povezano je sa njom drvenim mostom. Na njemu drveće baca veliki hlad pa nema ništa ljepše sakriti se od jarkog sunca i posmatrati čamce kako plutaju po mirnoj vodi koja se svjetluca pod sunčevim zracima.

Šljunkara
Najveće jezero… I ono je puno života u toku lketnjih dana. I ono ima ostrvo, ali i mnogo skrivenih uvala netaknute prirode. A voda među vrbama koje sa obale spuštaju svoje duge tužne grane u samu vodu, tiho šumi i mami na san, sladak i okrjepljujući, kakav samo priroda zna da napravi kad nas uspavljuje svojim nježnim zvucima.

Šaransko jezero
Pravi mali raj za alase… I samo mu ime kaže da kao da je predodređeno za ribolov. Oaza mira usred plave vode i visokog zelenog drveća, čini ga pravim biserom među jezerima Bele Crkve.

Novo jezero
Usamljeno talasa među bujnim drvećem… Zakoni prirode, koja je ovdje neometana od strane čovjeka, prave burne događaje u biljnom i životinjskom svijetu. I samo naizgled je sve mirno. Ispod površine ribe plivaju i povremeno remete površinu vode ne bi li ulovile ponekog insekta, barske kornjače lagano se gegaju po mokroj obali, gladne rode prelijeću, željne dobrog ručka, dok poneka čaplja strpljivo čeka svoj ulov. I dok uz obalu šume visoki platani, jasenovi i breze, sva priroda buja u svojoj ljepoti.

 

Malo jezero
Oko Malog jezera biljke su napravile svoje carstvo. Zelena voda koja zadire u ševare i visoku travu bruji od života pod njom. I samo on narušava tišinu koju pokatkad prekine kreketanje žaba ili tiho šuštanje trske koju pravi skrivena ptica.

I tako kroz godine, od proljeća kad se sva priroda budi i rascvjetava, preko vrućih ljeta punih života, do jeseni i tihog umiranja prirode, do zime i njene tišine i hladnoće. Pa i jezera, ljuljuškaju se sa svojim hladnim vodama i sanjaju o sunčanim danima i brujanju života na svojim obalama. (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending