Pratite nas

Parapsihologija

Budistički savjeti: NA ŠTO SE OSLONITI KADA SE SVE U ŽIVOTU ČINI IZGUBLJENIM?

Published

on

Tokom epidemije korona virusa, često govorimo sebi i najbližima kako samo želimo da se sve vrati u normalu.

Američka tibetanska budistkinja Pema Chodron u budističkom vodiču kroz teška vremena, knjizi ‘When Things Fall Apart: Heart Advice for Difficult Times’ (Kad se sve počne da se raspada: Savjeti za teška vremena) pokazuje kako se u budizmu gleda na razne izazove.

Sve je zapravo ‘stvar sopstvene percepcije i načina na koje posmatramo stvari.

• Ako se obavežemo ostati tamo gdje jesmo, naše iskustvo postaje vrlo živopisno. Stvari postaju veoma jasne kad čovjek nema gdje da pobjegne – Pema Chödrön, When Things Fall Apart: Heart Advice for Difficult Times.

• Neki su zadovoljni usred raznih nedostataka i opasnosti, dok su drugi jadni uprkos tome što imaju svu sreću na svijetu. To ne znači da spoljne okolnosti nisu važne – ali naše razmišljanje, više nego same okolnosti, određuje kvalitet života. Um je osnova za svaki doživljaj i doprinos životu drugih. S obzirom na to, ima smisla trenirati ga – kaže Sam Haris u knjizi Waking Up: A Guide to Spirituality Without Religion.

Mnogi su suočeni sa naizgled nemogućim, ali sve je stvar ‘pogleda na svijet’, kaže Harrs.

• Čak i kad nam je vidljivo loše, skloni smo da se toga držimo jer se bojimo nepoznatog – kaže Karen Armstrong u Buddhi.

Ne znati je najstrašnije, ali razmišljanje o prošlosti, kao i spekulacije o budućnosti ne može pomoći.

• Prava akcija je više od puke reakcije. Ona proizlazi iz usklađenosti s trenutkom koji određuje nejasno – kaže Mark Epstein u Advice Not Given: A Guide to Getting Over Yourself, Vodiču za nadvladavanje samoga sebe.

• Da bismo živjeli na ovom svijetu, prvo moramo prestati da mislimo o onome što se događalo i šta bi se moglo dogoditi. Treba biti svjesniji onoga što se događa sada. Time se ne može poreći stvarnost prošlosti i budućnosti. Riječ je o započinjanju odnosa s postojanošću života. Umjesto da lovimo prošlost i nagađamo o budućnosti, treba da gledamo na sadašnjost kao plod onoga što je bilo i onoga što će biti – rekao je Stephen Batchelor u Confessions of a Buddhist Atheist, Ispovijesti budističkog ateista.

• Ne možemo postići pravi duševni mir samo traženjem sopstvenog spasenja, ostajući ravnodušni prema dobrobiti drugih – Philip Kapleau u Tri Zen stupa: Podučavanje, praksa i prosvjetljenje.

• Ključ, kojem nas je podučio Buda, leži u tome da traumu ne shvatamo lično. Kad je shvatimo kao prirodni odraz haotičnog svemira čiji smo dio, ona gubi snagu i može postati dublji objekat svijesti – kaže Mark Epstein u The Trauma of Everyday Life ili Trauma svakodnevnog života.

• Svaki primjer žudnje uključuje bijeg odavde i od sada, želju da postanemo ili budemo neko ili nešto drugo od onoga što nudi sadašnji trenutak. Ali neprestano tražimo neko novo stanje postojanja, izlažemo se frustraciji – kaže Pankaj Mishra u ‘An End to Suffering: The Buddha in the World’ ili Kraj patnji: Buda u svitu.

• Naša uobičajena zadovoljstva izgledaju kao patnja, ali ko traži prosvjetljenje zna da zadovoljstva donose patnju, ostavljajući nam više nezadovoljstva kada ih izgubimo, nego bi bilo da ih nikad nismo imali – kaže Robert Thurman.

Tendencija da se izbjegne bol po svaku cioenu i traži zadovoljstvo uvijek je bila manjkava. Sada smo kolektivno prisiljeni da se suočimo s tom činjenicom.

• Praksa usađene pažnje izaziva našu uobičajenu percepciju sebe i svijeta kao trajnog, zadovoljavajućeg i svojstveno našeg. Stabilizujući pažnju svjesnošću i koncentracijom, počinjemo da sagledamo kako ugodni i bolni osjećaji pokreću uobičajene obrasce reaktivnosti i žudnje. Ove dvije spoznaje ne samo da potkopavaju našu sklonost da se držimo onoga što volimo i da odgurnemo ono čega se bojimo, već otvaraju i mogućnost razmišljanja, govora i drugačijeg postupanja – Stephen Batchelor, ‘After Buddhism: Rethinking the Dharma for a Secular Age’.

Parapsihologija

Kad god se pojavi, donosi nesreću: RIBA SUDNJEG DANA NA OBALAMA KALIFORNIJE

Published

on

Izuzetno rijetka riba, poznata kao “riba Sudnjeg dana”, ponovo je primijećena na obali Encinitasa u Kaliforniji. Ovo je treći put u posljednja tri mjeseca da je ova vrsta primijećena u Kaliforniji, a samo je 22. put zabilježena tokom posljednjeg vijeka, piše CNN.

Alison Laferiera sa Instituta za okeanografiju Scripps pri Univerzitetu u Kaliforniji pronašao je 6. novembra ribu dugu preko 2.7 metara na obali Grandvju biča u San Dijegu.

Uginula riba potom je uklonjena od strane Nacionalne administracije za okeane i atmosferu (NOAA) i prebačena u Naučno-istraživački centar za ribarstvo na jugozapadu, kako je navedeno u objavi u objavi Instituta na Fejsbuku.

“Uzeli smo uzorke i zamrzli primjerak dok čekamo dalja istraživanja i konačno očuvanje u Kolekciji morskih kičmenjaka – istakao je Ben Frable, menadžer Kolekcije morskih kičmenjaka Scripps-a, u objavi.

Japanska mitologija povezuje pojavu ove ribe u plitkim vodama sa predznacima zemljotresa i cunamija, prema Atlas Obscura.

Godine 2011. najmanje desetak primjeraka ove ribe prijavljeno je na japanskoj obali neposredno prije nego što je Japan doživio najveći zabilježeni zemljotres u martu 2011. godine, navode podaci Ocean Conservancy.

Pojavile su se teorije da tektonski pomaci koji prethode zemljotresima ubijaju ovu vrstu, uzrokujući da se ribe zapljusnu na plaže neposredno prije nego što zemljotres pogodi, navodi Natural World Facts. Međutim, istraživanje iz 2019. godine nije pronašlo nikakvu povezanost između zapažanja ove ribe i pojave zemljotresa u Japanu, kaže GeoScience, prenosi CNN.

Ova takozvana „riba Sudnjeg dana“ rijetko se viđa i još uvijek nije potpuno poznata naučnicima, prema Ocean Conservancy, jer uspijeva u najmanje istraženom ekosistemu mora: mezopelagijskoj zoni, koja se nalazi čak 9 kilometara ispod površine okeana. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending