Pratite nas

Razglednice

Duhovno izvorište na Kosovu: ZAŠTO U CRKVU SVETOG NIKOLE DOLAZE LJUDI SVIH VJERA?

Published

on

Crkva Svetog Nikole u selu Gornji Makreš, između Gnjilana i Novog Brda, duboko u šumi i u potpuno albanskom okruženju, čuva uspomenu na nekadašnji život i svjedoči o živoj vjeri kroz razna čudesa i iscjeljenja koja se ovdje dešavaju.

U blizini crkve nalazi se i lijepo uređen izvor ljekovite vode. Mještani iz gnjilanskog kraja kažu da kada se neko umije tom vodom, sve brige, tegobe i tjeskobe, kao i mnoge bolesti, negativna energija i tereti, naprosto nestanu. Ova crkva poznata je još i kao Stari Sveti Nikola.

Od glavnog puta Gnjilane – Novo Brdo, kroz kraj od nedavno poznat kao “Gnjilanski Beverli Hils” zbog velikog broja luksuznih vikendica gasterbajtera, na dvadesetak minuta pješice, kroz šumu, stiže se do ove crkve i izvora.

Crkva je ušuškana između dva brda, obrasla visokim stablima šume. Tišina i mir koji ovdje vladaju, stiče se utisak, mogu rukom da se dodirnu.
Priča se da su pre nekoliko godina, neki ljudi bili zatvorili put do crkve, te su počele da im se dešavaju ružne stvari. Nakon toga i opomene svetitelja, put ne samo da je otvoren, nego i najvećim dijelom asfaltiran.

Stojanka Stojković (76) iz sela Gornej Kusce kod Gnjilana, priča kako još kao dijete pamti, da su Srbi, ali i Albanci, ovu svetinju izuzetno poštovali.

“Stari su pričali da je ranije ovdje bio manastir, ali da je pod Turcima doživio velika stradanja. Još kao dijete slušala sam, a i bila svjedok na neki način, da ljudi nakon dolaska ovdje, prosto dožive neki preporod, bude im bolje.”

Mnogi koji nisu imali djecu, dobili su ih nakon što su se ovdje molili, neki su ozdravili… Kako god, svako ko dođe ovdje, osjeti neko olakšanje, bude mu bolje. Ovdje po pomoć dolaze svi, bez obzira na vjeru i naciju, svi koji vjeruju da Sveti Nikola može da im pomogne, a veoma često se dešava da tako i bude – ukazuje Stojanka.

Crkvu Svetog Nikole početkom devedestih, od temelja je obnovio Blagoje Jovanović iz Gornjeg Makreša. Njegov se grob nalazi u njenoj blizini. Oni koji ovdje dolaze i njemu zapale svijeću. Deda Blagoje je prije svoje smrti izrazio želju da ga sahrane nadomak crkve. Tako je i bilo.

Sa desne strane izvora na niskom drveću zavezana je odjeća. Po narodnom vjerovanju u ovom kraju, ako je neko bolestan onda mu se donese dio odjeće i okači na dren kod izvora i on će biti zdrav kao ovo drvo.

Ovaj običaj nema veze sa hrišćanostvom i vjerovatno predstavlja dio paganskog naslijeđa. Područje Novog Brda i Gnjilana bilo je u srednjem vijeku dosta naseljeno, zbog bogatih nalazišta rude srebra.

Danas, ovaj kraj na meti je kopača i tragača za zakopanim blagom. Ni crkva nije pošteđena, te rupa na podu u jednom njenom dijelu, ukazuje da je i ona vjerovatno bila meta onih koji su se upustili u ovakve poduhvate.

Crkva Svetog Nikole se ne zaključava, te u nju može uvijek da se uđe. Ljudi ovdje ostavljaju razne darove u znak zahvalnosti prema svetitelju. Kada se popije voda sa izvora, stiče se utisak da ovdje zaista ima nečeg nesvakidašnjeg i da to nije tek običan izvor. Osjeti se nevjerovatno rasterećenje, kao da čovjek skine neku ljušturu sa sebe. (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending