‘Snimci pokazuju planetu u stanju promjene’, ističu u NASA-i. Njihovi  satelitski snimci pokazuju jezivi opseg klimatskih promjena širom svijeta.

Najočitiji je nestanak arktičkog leda, no u sklopu projekta Images of Change, NASA je objavila i niz drugih potresnih usporednih fotografija koje precizno pokazuju posljedice ljudskog djelovanja, od širenja gadova i deforestacije do poplava i topljenja leda.

Veliko topljenje leda
Na slici 1984. velika masa bijele boje ukazuje na veliko područje leda, ali skokom naprijed do septembra 2020. možemo vidjeti koliko se otopilo. Slike odražavaju najavu objavljenu prošlog septembra u kojoj se kaže da je arktički morski led pao na drugi najniži nivo od ukupno zabilježenih.

Fotografije Arktika snimljene su 1984. odnosno 2020. godine – najnovija pokazuje da je došlo do primjetnih promjena

Podaci koje je objavio američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) pokazali su da je 2020. morski led na Arktiku iznosio 1,44 miliina kvadratnih kilometara. Iako zvuči kao veliko područje, zapravo je bio drugi najniži u 42-godišnjem satelitskom zapisu, pokazujući dugoročni trend smanjenja arktičkog leda. Mark Serreze, direktor NSIDC-a, rekao je tada:

“Kako opseg morskog leda opada, ono što vidimo je da nastavljamo gubiti taj višegodišnji led. Led se smanjuje ljeti, ali je i sve tanji. Gubite površinu, a gubite i debeli led. To je dvostruki udarac.”

Ne smanjuje se samo površina, nego i ‘vječni’ led
NASA je također podijelila članak objašnjavajući podatke, rekavši:

“U posljednje dvije decenije minimalni opseg arktičkog morskog leda ljeti je znatno opao. Najniži zabilježeni opseg zabilježen je 2012., a prošlogodišnji opseg drugi najmanji”, pojašnjavaju.

“Sibirski toplotni talas u proljeće 2020. započeo je ovogodišnju sezonu otapanja arktičkog morskog leda rano, a s arktičkim temperaturama (8 do 10 stepeni Celzijusa toplijim od prosjeka, a opseg leda je nastavio opadati.

Minimalni opseg 2020. bio je 2,48 milona kvadratnih kilometara ispod prosjeka godišnjeg minimalnog opsega 1981-2010., A 2020. je tek drugi put zabilježen da je minimalni opseg pao ispod četiri miliona kvadratnih kilometara”,- objasnili su i upozorili.

Neke su direktna posljedica globalnog zagrijavanja

Na interaktivnoj karti, objavili su i snimke niza drugih mjesta na Zemlji, prikazujući promjene ponekad i tokom više decenija.

“Neki od ovih učinaka povezani su s klimatskim promjenama, neki nisu”, objašnjava web stranica projekta.

“Neki dokumentuju učinke urbanizacije ili razaranja prirodnih opasnosti poput požara i poplava. Svi prikazuju našu planetu u stanju velikih i ubrzanih promjene.” (Naj portal)

Rast meksičkog Cancuna – 1985. – 2019.