Pratite nas

Razglednice

Impozantan prirodni dragulj: U DABARSKOJ PEĆINI KOD SANSKOG MOSTA ŽIVI ČOVJEČIJA RIBICA

Published

on

Kraški sastav planine Grmeč i bogatstvo voda učinili su da priroda strpljivo, milionima godina, dubi i oblikuje čvrstu stijenu i stvara čudesne podzemne prostore i oblike. Jedna od najpoznatijih na ovim prostorima je Dabarska pećina i nalazi se na širem prostoru istoimenog sela, desetak kilometara od Sanskog Mosta.

Lokalitet gdje se nalazi Dabarska pećina i izvor istoimene rijeke je pristupačan i posjećuju ga turisti, iako je ovaj resurs ipak nedovoljno iskorišten. Ulaz u pećinu je impozantan i podsjeća na veliki tunel kojim se ulazi u okomitu stijenu koja se ponosno uzdiže i dominira krajolikom.

Zbog svoje jedinstvenosti ova pećina je uvrštena u listu nacionalnih i prirodnih spomenika Bosne i Hercegovine i pod zaštitom je države. Svega stotinjak metara od pećine nalazi se izvor rijeke Dabar. Na kraju svog tajnovitog podzemnog puta ona velikom snagom izvire iz stijene i potom obrazuje riječni tok, čija je dužina oko sedam kilometara, nakon čega se ulijeva u Sanu.

Svod na ulazu u pećinu je visok dvadesetak metara, a unutrašnjost je prostrana. Kroz pećinu se nesmetano i bez ikakve opreme može kretati u dužini od oko 200 metara, a nakon toga se nailazi na jezero i dalji prolazak je moguć samo pomoću plovila i ronilačke opreme.

Pećina se na tom mjestu račva u dva kanala i oni su u prošlosti bili predmet speleološkog istraživanja, pa je utvrđeno kako se dalje prostire mreža manjih kanala koju je, praktično, nemoguće do kraja istražiti.

Ustanovljeno je kako se najduži kanal završava sifonskim jezerom i većom količinom zemlje koja ga je začepila, zbog čega je dalje napredovanje moguće samo ronjenjem ili uklanjanjem čepa od blata.

Prije desetak godina u Dabarskoj pećini viđen je endemični vodozemac čovječja ribica u jednom od jezera gornjeg nivoa, što svjedoči o čistoći vode. Sama pećina je stanište više vrsta slijepih miševa, kao i nekih drugih endemskih pećinskih vrsta.

Dabarska pećina je prije skoro pet decenija bila predmet arheoloških istraživanja i tom prilikom je potvrđeno kako je nastanjivana još tokom neolitskog perioda.

Tada su pronađeni grnčarija i vrijedni artefakti koji potvrđuju kako su ovdje obitavali naši preci koji su pripadali tzv. vučedolskoj kulturi i pretpostavlja se kako su na ove prostore migrirali s područja današnje Slavonije. Cijeli ovaj pejzaž je praznik za oko i dušu i mjesto koje zaista vrijedi posjetiti. (Naj portal)

Razglednice

Njih dvoje imaju jedinstven stil života: ŽIVE BEZ STALNOG DOMA, ČUVAJUĆI TUĐE KUĆE PO SVIJETU

Published

on

Jedan britansko-američki bračni par pronašao je jedinstven način života – nemaju stalni dom niti troškove stanovanja, već putuju svijetom čuvajući kuće i stanove nepoznatih ljudi. Zauzvrat, imaju besplatan smještaj i brinu o ljubimcima i biljkama vlasnika dok su oni odsutni.

Ovaj način života omogućava im da uštede na troškovima stanovanja, što im odgovara, i ne planiraju da stanu.

“Oboje volimo putovanja, a ovakav stil života privlačio nas je od samog početka. Upoznali smo se 2013. dok smo oboje živjeli u inostranstvu, i odmah smo zavoljeli ovu ideju. Čuvanje nečijeg doma uglavnom uključuje brigu o kućnim ljubimcima, biljkama, održavanje sigurnosti i higijene doma, a sve u zamjenu za besplatan smještaj – objašnjava Ejmi Hornsbi.

Do sada su obišli oko 15 zemalja i stekli brojne prijatelje, među kojima su i ljudi i životinje. Ovako mogu da putuju polako i posjećuju manja mjesta i sela koja bi kao turisti vjerovatno propustili.

Putujući i boraveći u tuđim domovima, oni rade na daljinu – Ejmi kao slobodni pisac, a njen suprug kao učitelj engleskog jezika. Iako su daleko od klasičnog doma, ovakav način života omogućava im minimalne troškove dok istražuju svijet i zarađuju.

Ona i njen suprug prvi put su čuli za ovakav način putovanja dok su živjeli u Južnoj Koreji, a zatim se preselili u Poljsku. Kroz preporuke i grupe na društvenim mrežama, pronašli su ljude kojima je bila potrebna briga za kućne ljubimce tokom njihovog odsustva. Tako su stekli prve preporuke, što im je kasnije pomoglo u prijavama na platforme za čuvanje kuća.

Prve zadatke dobili su u Engleskoj, gdje su čuvali mačke, a potom i papagaja. Ovaj način života brzo je postao njihova svakodnevica, a sa mnogim vlasnicima su ostali u kontaktu. Dvoje vlasnika čak su im bili svjedoci na vjenčanju tokom pandemije.

Poslije više od 50 čuvanja, znaju šta im odgovara. Uživaju u minimalizmu, brizi za prelijepe životinje i stvaranju jedinstvenih uspomena. Povremeno moraju popuniti praznine sa nekoliko noćenja u hotelima, ali ih to ne ometa u njihovom načinu života.

Tokom pandemije su pokušali da se skrase u Engleskoj, ali ubrzo su shvatili da im to ne odgovara. Vratili su se putovanjima, prodali svoj namještaj i nastavili sa životom bez stalnog doma.

Iako mnogima ovakav način života nije razumljiv, Ejmi i njen muž ga istinski vole i vjeruju da je život prekratak da bi se živjelo po tuđim očekivanjima, prenosi Business Insider. (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending