Pratite nas

Razglednice

Pomodarstvo: DOK BJELAŠNIČKI “NAKU*RNJACI” VISE U MUZEJU, U HRVATSKOJ SU TURISTIČKA ATRAKCIJA

Published

on

Nije zbog sve blažih zima, već zbog novih trendova. Nekada čuveni bjelašnićki, vlašićki ili kupreški “na*urnjaci”, koji su bili obavezni zimski muški odjevni predmet nestali su iz kućne radinosti, ali i sa tezgi. Sačuvani su jedino u Zemaljskom muzeju.

Uz nepoderive ručno pletene vunene čarape i priglavke, na Bjelašnici su žene plele i na*urnjake. O tom bjelašničkom folklornom, fenomenu pisale su se priče, snimale TV emisije.

Današnja generacija bježi od ove tradicije. Ili, s podsmjehom priča o toj stvarčici od vune koja zdravlje čuva. Bar tako se vjerovalo. Kao da ih ovdje nikada nije ni bilo. Nema ih za prodati, bar kao suvenir, ni na sarajevskoj Baščaršiji, olimpijskim ljepoticama Jahorini i Bjelašnici, na Vlašiću, Kupresu…

I, ko zna da li bi smo se i mi sjetili bjelašničkog na*urnjaka, da nam na internetu ne iskoči priča iz Hrvatske, u kojoj, bar tako naslov kaže “da su pleteni na*urnjaci hit među turistima”. Ovdje su vunenu zaštitu za “onu mušku stvar” vratili kao popularan turistički suvenir, i to zahvaljujući šačici žena koje od zaborava čuvaju tradicionalne rukotvorine.

“Na*urnjak izaziva smijeh, mnogo pozitivne energije, šale. Mnogi turisti ih kupuju kao božićni poklon”, objašnjava 55-godišnja Sonja Leka koja vodi društvo pletilja i čuvarica tradicije u svom ličkom selu.

U Lici, rijetko naseljenom planinskom dijelu Hrvatske poznatom po oštrim zimama, na*urnjak je bio nezaobilazan predmet, ispleten od ovčje vune vještim ženskim rukama. Baš kao i u surovim bosanskim planinama.

“Tadašnja muškarčeva narodna nošnja imala je široke hlače, bez ikakve zaštite ispod. A morali su jahati ili hodati šumom i prikupljati drva. Odatle na*urnjak”, kazala je Leka, te objasnila odakle takav naziv..

“Naši preci su bili praktični, nije bilo stida u imenovanju korisnih predmeta!

Ona kaže da su danas na*urnjaci hit među turistima koji posjećuju obližnja Plitvička jezera. Primjera radi, prošle godine šestotinjak američkih turista posjetilo je prostorije Tare, I većina ih je kao suvenir ponijeli na*urnjak”. Žene iz Tare su do sada prodale ili poklonile oko 1500 komada.

Starije pletilje kažu da je na*urnjak nekada bio važan dio miraza, uključen u takozvanu “nevjestinu seharu ili škrinju” rukotvorina koje su žene pripremile za buduće muževe.Ako mlada nije znala procijeniti koja bi veličina na*urnjaka pristajala budućem mužu za upute je pitala njegovu rodbinu.

“Sad su dostupni u XL, XXL i u ‘ličkoj veličini’, smije se Leka.

Ličani su na*urnjake prestali nositi 50-ih godina prošlog vijeka, kada je primat preuzelo pamučno donje rublje.Na Bjelašnici se ovaj rekvizit zadržao duže, ali je pamćenje bosanskih turističkih djelatnika brže izlapilo. (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending