Nije zbog sve blažih zima, već zbog novih trendova. Nekada čuveni bjelašnićki, vlašićki ili kupreški “na*urnjaci”, koji su bili obavezni zimski muški odjevni predmet nestali su iz kućne radinosti, ali i sa tezgi. Sačuvani su jedino u Zemaljskom muzeju.
Uz nepoderive ručno pletene vunene čarape i priglavke, na Bjelašnici su žene plele i na*urnjake. O tom bjelašničkom folklornom, fenomenu pisale su se priče, snimale TV emisije.
Današnja generacija bježi od ove tradicije. Ili, s podsmjehom priča o toj stvarčici od vune koja zdravlje čuva. Bar tako se vjerovalo. Kao da ih ovdje nikada nije ni bilo. Nema ih za prodati, bar kao suvenir, ni na sarajevskoj Baščaršiji, olimpijskim ljepoticama Jahorini i Bjelašnici, na Vlašiću, Kupresu…
I, ko zna da li bi smo se i mi sjetili bjelašničkog na*urnjaka, da nam na internetu ne iskoči priča iz Hrvatske, u kojoj, bar tako naslov kaže “da su pleteni na*urnjaci hit među turistima”. Ovdje su vunenu zaštitu za “onu mušku stvar” vratili kao popularan turistički suvenir, i to zahvaljujući šačici žena koje od zaborava čuvaju tradicionalne rukotvorine.
“Na*urnjak izaziva smijeh, mnogo pozitivne energije, šale. Mnogi turisti ih kupuju kao božićni poklon”, objašnjava 55-godišnja Sonja Leka koja vodi društvo pletilja i čuvarica tradicije u svom ličkom selu.
U Lici, rijetko naseljenom planinskom dijelu Hrvatske poznatom po oštrim zimama, na*urnjak je bio nezaobilazan predmet, ispleten od ovčje vune vještim ženskim rukama. Baš kao i u surovim bosanskim planinama.
“Tadašnja muškarčeva narodna nošnja imala je široke hlače, bez ikakve zaštite ispod. A morali su jahati ili hodati šumom i prikupljati drva. Odatle na*urnjak”, kazala je Leka, te objasnila odakle takav naziv..
“Naši preci su bili praktični, nije bilo stida u imenovanju korisnih predmeta!
Ona kaže da su danas na*urnjaci hit među turistima koji posjećuju obližnja Plitvička jezera. Primjera radi, prošle godine šestotinjak američkih turista posjetilo je prostorije Tare, I većina ih je kao suvenir ponijeli na*urnjak”. Žene iz Tare su do sada prodale ili poklonile oko 1500 komada.
Starije pletilje kažu da je na*urnjak nekada bio važan dio miraza, uključen u takozvanu “nevjestinu seharu ili škrinju” rukotvorina koje su žene pripremile za buduće muževe.Ako mlada nije znala procijeniti koja bi veličina na*urnjaka pristajala budućem mužu za upute je pitala njegovu rodbinu.
“Sad su dostupni u XL, XXL i u ‘ličkoj veličini’, smije se Leka.
Ličani su na*urnjake prestali nositi 50-ih godina prošlog vijeka, kada je primat preuzelo pamučno donje rublje.Na Bjelašnici se ovaj rekvizit zadržao duže, ali je pamćenje bosanskih turističkih djelatnika brže izlapilo. (Naj portal)
