Neslužbeno su Dan čokolade obilježavao 13. septembra, na rođendan Miltona Hersheyja, osnivača jedne od najvećih tvornica čokolade u svijetu. Koliko je ova poslastica postala važna, pokazalo se 7. jula 2009. kada je taj dan proglašen službenim Svjetskim danom čokolade, datum koji proslavlja njen dolazak u Evropu, 1550. godine.

Kolumbo nije bio ni svjestan da je otkrio pravo blago – pored svih noviteta, upoznao je i crni prah, tome nije davao neku pažnju. Napitak od čokoladnog praha mu se nije svidio. Neki članovi posade, su stvorili naviku ispijanja tog napitka od kakaa, ne mogavši se te navike odreći: napitak, biljku i njen način pripreme prenijeli su u rodnu Španiju.

Od tada kreće redovni uvoz kakaa u Europu. Španija je bila put, kojim se čokoladni prah polako (ali sigurno) ušunjao na europsko tlo. Španci su u 15. vijeku za vlastite potrebe koristili kakao, a cijeli vijek kasnije, kao dio miraza španske princeze dolazi na francuski dvor.

Čokolada je danas nezaobilazna namirnica i poslastica, bez nje se ne može zamisliti praznična trpeza, svakodnevno se se stvaraju novi: proizvodi, ukusi, oblici i boje čokolade. Ona je dio naše svakodnevice, a njena karakteristika je da se lako oblikuje i ponaša kao spužva; upija miris svega što se nalazi oko nje.
Tako da danas imamo razne čokolade s najčudnijim primjesama, Slovenci su na kulinarskom sajmu u Briselu 2007. godine, predstavili slanu čokoladu.

Rako, na primjer, nadomak Maribora postoji i čokoladno selo, u malom mjestu Radovljica (kod Kranja) i Podčetrtku (blizina Celja) redovno se održavaju festivali čokolade, na njima možete vidjeti čokoladne užitke, poput: divovske čokolada – ušla je u Guinnesovu knjigu rekorda: težine 1.400 kg i površine 142 m2, čokoladna modna revija ili čokoladni rulet, moguće je kušati čokoladna čuda kao što su: čokoćevapi, čokoladna pizza ili kebab.

Čokoladu s najvećom površinom na svijetu napravila je Firma “Čokoladnica cukrček” iz Ljubljane, a rekord joj je sada i priznat u novom međunarodnom izdanju Guinnessove knjige neobičnih rekorda,. Slovenci su tako prije pet godina uklonili sa pozicije rekordera splitsku čokoladu “Nadalina”. Bilo je to 2016. godine.

Evo još nekih zanimljivosti o čokoladi:

Švedski botaničar Carl Linnaeus kakaovcu je dao ime Theobroma cacao, što na latinskom jeziku znači hrana bogova.

Evropljani jedu više čokolade od ostatka svijeta, a stanovnici Velike Britanije, Švajcarske i Njemačke u prosjeku pojedu po 11 kilograma čokolade godišnje.

Čokolada je jedina jestiva namrinica koja se topi na temperaturi nižoj od ljudskog tijela, zato je tako zamamna i topiva na jeziku.

Asteški vladar Montezuma, vjerujući da djeluje kao afrodizijak, svaki dan je pio velike količine nezaslađenog, vrlo gorkog napitka iz plodova kakaa.

Čokolada utiče na raspoloženje, u našem organizmu potiče stvaranje serotonina, poznatijeg kao hormon dobre volje.

Čokolada je česta tema zdravstvenih savjeta, od kojih je najustaljeniji onaj kako crna čokolada snižava povišeni krvni pritisak.

Čokoladna brda postoje na Filipinima. Prava atrakcija je 1.776 brda na površini od 50 kvadratnih kilometara. Brda su obrasla zelenom travom koja se osuši u sezoni suše, i popimi boju čokolade. Poznata turistička atrakcija koja je predložena za uključivanje na listu svjetske baštine UNESCO-a. (Naj portal)