Pratite nas

Zanimljivosti

*bala sam nanu naninu: DŽIHO JE MALA MACA, ZA TETA RAMIZU

Published

on

Lik Tete Ramize koji se prije nepunu godinu pojavio na društvenim mrežama pobrao je simpatije ne samo Bosanaca i Hercegovaca, već ljudi iz cijelog svijeta. Mostarci ma gdje bili, odmah su prepoznali taj, samo njima do kraja poznati „mostarski mentalitet“, grohotom se smijući.

Dopalo se to i ljudima koji nisu iz Mostara, o čemu svjedoče brojne poruke upućene Teti Ramizi. Imaginarni lik “teta Ramiza” ima supruga Muju i kćerku Sabahu

Kako je objavio mostarski ba, teta Ramiza je jedan Mostarac koji je prije 5 godina napustio svoj Mostar! Naime nakon 5 godina fakulteta, državnog ispita, volonterskog rada i raznih aktivnosti moraoje otići iz grada na Neretvi.

“Ja sam osoba koja voli slobodu! Demokraciju! Jednostavno ne mogu sebe zamisliti u nečemu pa evo i poslu, a da iznad mene stoji osoba koja će sa mnom upravljati!
Ne kažem da nisam mogao, jednostavno nisam želio i moj gradski „Mostarski stav“ to nikada sebi ne bi dozvolio. Lijepo je biti dio Europskih država, dobiti posao i promjeniti isti a da vam pri tome ne trebaju teta, strina, susjeda ili rođak nego vi, vaše znanje i sposobnost.

I tako vam je Ramke iz Mostara u Evropu donijela jedan dio Mostara i postala preoznatljiva po svim ukrasima koje je ponijela iz ovog prelijepog grada – grada “liski”, šeretluka, vedrog duha, prkosa… .

Na pitanje kako mu sve ovo padne na pamet, odakle inspiracija, ramke odgovara:
“Cjeli život sam nekako povezan sa glumom, imitacijom, muzikom… i moja jedina čežnja ovdje u inostranstvu su ljudi, susjedi… Mi Mostarci smo jako poseban narod, u liku tete Ramize nikada nećete prepoznati komsinicu ili majku iz Sarajeva, Zagreba, Beograd, Podgorice… nego baš iz Mostara! Specifičnost je naša jača strana i nikada se ne trebamo stidjeti odakle dolazimo, naprotiv! Veliki broj moje obitelji je otišao u susjednu Njemačku,Austriju… pa smo tako kako sam rekao ponijeli i svoje običaje za sobom.

Moja mama je ostala ista u jednoj Njemačkoj. Mama moje rodice takodjer, pa smo tako vjerovatno čeznući za Mostarom počeli snimati poruke na Instagram jedno drugom:

Osim po Neretvi, svjetlosti i suncu , Mostar je specifičan i po ljudima koji u njemu žive. Mostarske liske i mahaluše su dobri duh ovog grada, koji nasreću još živi, između ostalog zahvaljujući i njegovim talentovaanim građanima, koji ga oživljavaju na različite načine.
Teta Ramiza je to , kako bi se u Mostaru reklo, uradila „nema dalje“. Originalnija je od skečeva Osmana Džihe.

Evo šta se dešava kad Sabaha skuha ručak:

• TETA RAMIZA: KO DA JEDEM JADRANSKO MORE

Posted by NajPortal.ba on Utorak, 7. July 2020.

 

 

 

 

Zanimljivosti

Uspjeh Nihada Mameledžije, jednog od najboljih bh. kuhara: U Saudijskoj Arabiji otvoren restoran sa njegovim imenom i bosanskom kuhinjom

Published

on

Uspjeh Nihada Mameledžije, jednog od najboljih bh. kuhara: U Saudijskoj Arabiji otvoren restoran sa njegovim imenom i bosanskom kuhinjom

Prave bosanske specijalitete, i to po tradicionalnoj recepturi, sada je moguće pojesti i u dalekoj Saudijskoj Arabiji.

Glavni krivac za to je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih kuhara Nihad Mameledžija koji je već nekoliko mjeseci stanovnik Al Hofufa, najvećeg grada u oazi Hasi u istočnom dijelu Saudijske Arabije.

Veliko priznanje

Al Hofuf ima mnogo toga za ponuditi posjetiocima. Ovaj grad nudi prekrasne pustinjske krajolike, bogatu historiju i kulturu, kao i predivne parkove i vrtove, a jučer je u njemu počeo sa radom restoran „Chef Nihad“.

Tokom svoje karijere Nihad Mameledžija proputovao je mnogo zemalja, isprobao raznovrsna jela. Kuhao za brojne narode, a sada je kao kruna višedecenijskog rada došao restoran koji nosi njegovo ime.

– Ovo je stvarno veliko priznanje. Arapski investitori odlučili su restoran nazvati mojim imenom. Prvobitna ideja je bila da se zove „Restoran Slow Fusion“, ali su ga na kraju nazvali po meni i u budućnosti eventualno planiraju pokrenuti lanac restorana sa tim brendom, po uzoru na poznate chefove Nusreta Gokcea, Buraka Ozdemira, Jamieja Olivera…

U visokoj gastronomiji je sada trend da se restorani nazivaju imenima chefova i zaista mi je u neku ruku bilo drago na tom prijedlogu, a sa druge strane znao sam kakvu to odgovornost nosi – kaže na početku razgovora Mameledžija.

Nihad je u Saudijsku Arabiju došao na kraći period i nije imao namjeru da se duže zadržava.

Fine dining

– Nisam imao velike planove, ali ponuda koju sam dobio od investitora jednostavno se nije mogla odbiti. Prihvatio sam i vidjet ćemo sad kako će se ta cijela priča odvijati. Restoran smo otvorili 1. oktobra. Prvobitna ideja investitora je bila da to bude gril restoran sa sarajevskim ćevapima kao glavnim proizvodom. No, nakon moje prezentacije cjelokupne bh. kuhinje, ali i dijela balkanskih i mediteranskih specijaliteta, odlučeno je da to bude bosanski-balkanski-mediteranski fine dining.

Jedno od jela koje ih je najviše oduševilo je naš kralj svih pita burek. Arapi jako vole rižu i to basmati i jasmin rižu koje su dvije popularne vrste dugog zrna. Posebno vole biryani i kabsu. To su njihova glavna jela, a, naravno, vole gril. Regija u kojoj se nalazi Al Hofuf dugo je bila pod Osmanskim carstvom tako da vole i tursku kuhinju i dobro prolaze naša jela “na kašiku“, kao što su bamija, sitni ćevap i tarhana – govori Mameledžija.

Arapi vole luksuz, tako da su svi restorani velikih kvadratura i troši se mnogo novca na enterijer u kojem dominira zlato i mermer.

– Vodi se računa u svakom detalju. Same kuhinje su dobro opremljene sa modernom i najnovijom opremom. Veliki izazov ovog posla i samog restorana je kako kreirati jela koja se sviđaju Arapima, jer su oni ljudi sa specifičnim okusima, navikama i željama. To određuje i samu uspješnost restorana. Generalno restorana ima puno, skoro na svakom koraku, i skoro svih svjetskih kuhinja.

Osam nacija

Otvaraju se i zatvaraju, kao i svugdje u svijetu. Neki su uspješni, neki ne i vrlo brzo se zatvaraju nakon samog otvaranja. Još jedan od izazova sa kojima sam se susreo je i radna snaga, koja je problem širom svijeta. U mojoj kuhinji, pored bosanske, imamo još osam nacija. Tu su radnici iz Tunisa, Egipta, Šri Lanke, Indije, Bangladeša, Maroka, Nepala i Kenije. Kuhanje je jedna visoka filozofija, nije baš lako sabrati sve tajne u dvije rečenice. Kada se kuha na visokom nivou, mora se paziti na svaki i najmanji detalj. Da finalni produkt bude ukusan, ali da to i na tanjiru lijepo izgleda – ističe jedan od najboljih bh. kuhara.

Nihadu nedostaje Sarajevo, i, kako kaže, kada čovjek proputuje svijetom shvati zašto svi vole svoju rodnu grudu.

– Saudijska Arabija je lijepa, ali nigdje nema Bosne… AL Hofufu i regija Al Ahsa u kojoj se nalazi je u stvari najveća oaza u Saudijskoj Arabiji. Ima velike zalihe vode pod zemljom, veliki je proizvođač hurmi i zadnje uporište Osmanskog carstva na Arapskom poluotoku.

U blizini je Dammama i Khobara, poznatih gradova u kojima je sjedište naftnog giganta Saudi Aramco, jedne od najuspješnijih svjetskih kompanija. Temperature i klima su nešto na što treba vremena da se čovjek navikne. Zima je jako ugodna sa 30 stepeni Celzijusovih, a cijelo ljeto temperature su oko 50 stepeni – kaže Mameledžija.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending