U mjestu Homsted, na Floridi, nedaleko od Majamija, nalazi se svjetski poznata građevina zvana Koralni zamak. A niti je zamak, niti je od korala.

Letonski imigrant

Ono što on jeste – nevjerovatno dostignuće jednog čovjeka. Preko 1.000 tona sedimentne stijene iskopano je i isklesano u različite oblike, uključujući zidove ploča, stolove, stolice, polumjesec, vodoskok i sunčani sat.

Takozvani Koralni zamak zapravo je spomenik letonskog imigranta Edvarda Lidskalnina njegovoj izgubljenoj i nikad neprežaljenoj ljubavi. Stvarao ga je potpuno sam punih 28 godina, sve do smrti 1951.

Legenda kaže da je inspiraciju za izgradnju ovog objekta dobio nakon što ga je šesnaestogodišnja draga napustila na dan vjenčanja. Pogođen izgubljenom ljubavlju, riješio je da dokaže cijelom svijetu da može učiniti nešto izuzetno. I uspio je!

Iako je živio povučeno, otvorio je park 1923. godine za posjetioce, kojima bi često lično pokazivao svoje ručne radove. Među njima se posebno izdvaja stolica za ljuljanje od kamena – sposobna za okretanje, ali neudobna. Tu je i kadica presvučena školjkom. Iznad je i “sto za praznik ljubavi“ – ploča u obliku srca okružena stolicama, ali prazna i nikad nekorištena.

Koralni zamak od svog nastanka zbunjuje naučnike i inženjere. Na jedno pitanje niko nema odgovor. Kako je jedan čovjek bez mehanizacije i teških alata stvorio ovako nešto?

Zamak se nebrojeno puta pojavljivao u knjigama, časopisima i televizijskim emisijama. Rok muzičar Bili Ajdol čak je napisao pjesmu o tom mjestu, „Sweet Sixteen“.

Nacionalni registar

Lidskalnin je živio do 64. godine. Svoj monumentalni zamak zavještao je nećaku u Mičigenu koji ga je na kraju prodao porodici iz Ilinoisa. Sačuvali su ga kao muzej koji svi mogu vidjeti i doživjeti. Koralni dvorac dodat je u Nacionalni registar istorijskih mjesta 1984. godine.

Kada su Edvarda Lidskalnina prije smrti pitali kako je postigao svoje neobično dostignuće, sve što je rekao bilo je: „Nije teško, ako znaš kako.“ (Naj portal/Foto: Profimedia)