Pratite nas

Parapsihologija

Život: SRETNI SE LJUDI ULICOM SMIJU, A NESRETNI PUCAJU OD ZAVISTI

Published

on

Vjerovali ili ne, na ovoj našoj suludoj planeti postoje milioni, ako ne i milijarde ljudi koji su zaista sretni. Ostali jednostavno kukaju i odbijaju da promijene način na koji gledaju na svijet i sebe same.

Psiholog Sonja Ljubomirski smatra da za sve nas postoji nada, ali samo pod uslovom da ne ponavljamo iste greške i promijenimo svoje navike. A evo koje to loše osobine krase hronično nesretne ljude.

Ubjeđenje da je život težak
Sretni ljudi znaju da život zna da bude baš težak. No, oni padove posmatraju samo kao fazu, a ne doživljavaju sebe kao žrtvu. Spremni su da preuzmu odgovornost za to što su sebe doveli u takvo stanje i fokusiraju se na to kako da promijene stvari i iz haosa se izvuku što prije.
Nesretni ljudi sebe vječito doživljavaju kao žrtve i stalno su skloni “vidi šta mi se dogodilo” načinu razmišljanja, umjesto da se potrude da pronađu izlaz iz svoje situacije.

Nemaju povjerenja u druge
Zdrav oprez i sumnja su dobri. Ne treba biti pretjerano lakovjeran, ali većina sretnih ljudi u suštini vjeruje drugima. Vjeruju u dobro u ljudima i ne smatraju da će ih svako prevariti. Generalno su prijateljski nastrojeni i otvoreni prema novim poznanicima.
Nesretni ljudi uglavnom ne vjeruju nikome i vjeruju da će ih svi prevariti. Takav stav ih sprječava da ostvaruju nova prijateljstva i veze sa ljudima.

Fokusiranje isključivo na negativne strane
U ovom svijetu dosta toga ne valja. Ipak, sretni će se ljudi radije fokusirati na ono dobro i pozitivno.
Nesretni ljudi posmatraju isključivo negativne strane, a njihov ih strah sprječava u tome da vide i svu ljepotu koja nas okružuje.

Poređenje sa drugima i zavist
Nesretni ljudi imaju utisak da im je neko drugi „ukrao“ njihovu sreću, pa se stalno porede sa drugima, dopuštajući da ih pojedu ljubomora i zavist.
Sretni ljudi znaju da svako od nas ima svoju sudbinu i sreću koju niko ne može da uzme. Takođe, sretni ljudi vjeruju u brojne mogućnosti i znaju da sreća drugih nema nikakve veze sa njihovom.

Potreba za kontrolom
Postoji razlika između potrebe za kontrolom i nastojanja da se postignu određeni ciljevi. Sretni ljudi svakog dana preduzimaju određene mjere da bi postigli svoje ciljeve, ali na kraju shvataju da u stvari mogu kontrolisati vrlo malo toga.
Ključ je u tome da budemo orijentisani na svoje ciljeve, ali da dopustimo da se dese i loše stvari – i one su sastavni dio života, svijet se neće zato raspasti.

Gledanje na budućnost sa brigom i strahom
Nesretni ljudi razmišljaju samo o onome šta bi moglo da krene po zlu, dok sretni ljudi imaju dozu zdrave iluzije i dopuštaju sebi da ponekad sanjare i razmišljaju o lijepim stvarima. Oni vjeruju da će na kraju sve biti u redu. I sretni ljudi osjećaju brigu i strah, ali prave veliku razliku između osjećanja i življenja u strahu.
Kada strah ili brige napadnu um sretne osobe, oni će se zapitati da li postoji način na koji mogu strah da spriječe ili šta mogu da promijene. Ukoliko ne mogu, shvate da od straha i brige nemaju ništa i odustaju od mračnih osjećanja.

Život u prošlosti
Nesretni ljudi žive u prošlosti i uglavnom samo o tome i pričaju. Kad im ponestane tema za razgovor, okreću se tračevima i komentarisanju života drugih ljudi. Sretni ljudi žive u sadašnjosti i sanjare o budućnosti.

Njihove pozitivne vibracije se mogu osjetiti u komunikaciji. Uzbuđeni su zbog stvari na kojima rade, zahvalni na onome što imaju i razmišljaju o mogućnostima koje im život pruža.

„Naravno, niko od nas nije savršen. Svi se mi ponekad gušimo u negativnosti, ali stvar je u tome koliko dugo ćemo sebi dopustiti da ostanemo u tom stanju. Vježbanje pozitivnih navika je ono na čemu svi treba da radimo. Hodaš, padneš, ustaneš, i opet ispočetka“, poručuje Sonja Ljubomirski. (Naj portal)

Parapsihologija

Kad god se pojavi, donosi nesreću: RIBA SUDNJEG DANA NA OBALAMA KALIFORNIJE

Published

on

Izuzetno rijetka riba, poznata kao “riba Sudnjeg dana”, ponovo je primijećena na obali Encinitasa u Kaliforniji. Ovo je treći put u posljednja tri mjeseca da je ova vrsta primijećena u Kaliforniji, a samo je 22. put zabilježena tokom posljednjeg vijeka, piše CNN.

Alison Laferiera sa Instituta za okeanografiju Scripps pri Univerzitetu u Kaliforniji pronašao je 6. novembra ribu dugu preko 2.7 metara na obali Grandvju biča u San Dijegu.

Uginula riba potom je uklonjena od strane Nacionalne administracije za okeane i atmosferu (NOAA) i prebačena u Naučno-istraživački centar za ribarstvo na jugozapadu, kako je navedeno u objavi u objavi Instituta na Fejsbuku.

“Uzeli smo uzorke i zamrzli primjerak dok čekamo dalja istraživanja i konačno očuvanje u Kolekciji morskih kičmenjaka – istakao je Ben Frable, menadžer Kolekcije morskih kičmenjaka Scripps-a, u objavi.

Japanska mitologija povezuje pojavu ove ribe u plitkim vodama sa predznacima zemljotresa i cunamija, prema Atlas Obscura.

Godine 2011. najmanje desetak primjeraka ove ribe prijavljeno je na japanskoj obali neposredno prije nego što je Japan doživio najveći zabilježeni zemljotres u martu 2011. godine, navode podaci Ocean Conservancy.

Pojavile su se teorije da tektonski pomaci koji prethode zemljotresima ubijaju ovu vrstu, uzrokujući da se ribe zapljusnu na plaže neposredno prije nego što zemljotres pogodi, navodi Natural World Facts. Međutim, istraživanje iz 2019. godine nije pronašlo nikakvu povezanost između zapažanja ove ribe i pojave zemljotresa u Japanu, kaže GeoScience, prenosi CNN.

Ova takozvana „riba Sudnjeg dana“ rijetko se viđa i još uvijek nije potpuno poznata naučnicima, prema Ocean Conservancy, jer uspijeva u najmanje istraženom ekosistemu mora: mezopelagijskoj zoni, koja se nalazi čak 9 kilometara ispod površine okeana. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending