Zanimljivosti
Zašto u zadnje vrijeme umiru poznati i bogati privrednici u BiH i regionu!
Pretposljednog januarskog dana ove godine, preminuo je poznati mostarski privrednik Krešimir Bevanda u 76. godini. Mostarski privrednik bio je vlasnik hotela Bevanda s 5 zvjezdica smještenog u Mostaru. Bevanda je, kako se navodi u osmrtnici preminuo nakon kraće bolesti.
Samo nekoliko dana kasnije, 7. februara, preminuo je i Slobodan Stanković, jedan od najbogatijih ljudi u BiH i dugogodišnji vlasnik kompanije Integral inženjering A.D. Laktaši (Integral), velike građevinske kompanije iz RS. Imao je 74 godine.
21. februara, nakon kraće bolesti, preminuo je i živinički privrednik Enver Sarajlić, vlasnik firme Se-Sarajka.
Nakon kratke i teške bolesti, 20. januara ove godine preminuo je i Senad Islam (48), poznati bosanskohercegovački privrednik i bivši član Izvršnog odbora Nogometnog saveza BiH, vlasnik i osnivač kompanije Senigor.
Kraj 2020. obilježila je smrt poznatog privrednika i osnivača kompanije FIS, Pere Gudelja. Samo malo ranije, vlasnik aluminijske grupacije FEAL iz Širokog Brijega Jozo Bogdan, preminuo je nakon uboda ose i anafilaktičkog šoka. Pred sam kraj 2022., preminuo je i Nediljko Škare, poznati splitski poduzetnik u 64. godini.
8. januara ove godine, Salko Džananović, jedan od najuspješnijih Zeničana koji je sa svojom porodicom otvorio shopping centar Džananović, kao i hotel Zenica, izvršio je samoubistvo.
U Vitezu je 18. februara ove godine preminuo Tomislav Čeko – Jerry, biznismen iz Viteza. Čeko je bio vlasnik kompanije ‘Jerry Trade’.
U avgustu prošle godine preminuo je i Mirko Grbešić, uspješni poduzetnik u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, inače vlasnik osječke Saponije i Kandita te bjelovarskog Koestlina.
16. januara ove godine, iznenada je preminuo i Boris Gruica, poznati dalmatinski poduzetnik i osvajač brončane medalje na Svjetskom prvenstvu. Imao je samo 55 godina. U aprilu 2022., takođe u 55. godini života, preminuo je i riječki političar i poduzetnik Hrvoje Burić.
Krajem 2021. godine, poznati srbijanski preduzetnik Vladislav Avramović, poznat kao Vlada Srce, pronađen je mrtav u svom lokalu. Nekoliko mjeseci ranije, Elvin Pašić Eko poznati sarajevski poduzetnik te vlasnik građevinske kompanije iz Sarajeva, umro je u 57. godini usljed srčanog udara.
12. marta ove godine preminuo je Safet Aljović u 54. godini života, vlasnik legendarne ćevabdžinice Zmaj. 28. marta, preminuo je i ugledni privrednik iz Tešnja Adem Šišić, osnivač i vlasnik firme Belif d.o.o. Tešanj.
Firma BNT-Tvornica mašina i hidraulice d.d. Novi Travnik obavijestila je javnost da je 2. novembra u 47. godini preminuo njihov direktor Adis Ikanović.
29. novembra preminuo je Mujo Kantić, vlasnik kompanije “Kantić Touristik”, u 67. godini.
Lista ovakvih vijesti je dugačka, skoro nepregledna. U BiH, Hrvatskoj, Srbiji…u zadnje dvije godine, preminulo je na desetine bogatih privrednika. Najobičnijom gugl pretragom može se uočiti jedan nepregledni niz čudnih, misterioznih i naprasnih smrti, mahom poznatih, bogatih ljudi. Mnoge od njih, smrt je zatekla u najboljim godinama.
Istina je da smrt ne bira i da je nešto učestalija nakon virusa koji je poharao Zemlju. Umiru sportisti. Čini se i nekoliko njih dnevno, širom svijeta. U sjajnoj kondiciji, nepušači, mladi, a sve i jednog skoro da je pokosio srčani udar. Umiru glumci, muzičari. Smrt ne bira profesiju. Ali, ne želeći se stavljati u koš teoretičara zavjere, ne možemo, a da ne primijetimo da BiH ostala skoro bez svih svojih najbogatijih i najuspješnijih ljudi. Kako i zašto, možda će baš ovaj članak potaknuti neka pitanja i iznjedriti neke odgovore. (Najportal)
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON