Sve veće zanimanje za alge kao prirodni izvor zdravlja posljedica je koliko vraćanja tradicionalnim vrijednostima, kao što je slučaj na Dalekom istoku, gdje alge zapravo nikada nisu izašle iz mode, toliko i naučnih saznanja o zdravstvenom potencijalu algi, za koje mnogi smatraju da su pravi rudnik zdravlja   

U svijetu je sve izraženiji trend ishrane i pripremanja jela od morskih algi. Ova iznimno hranjiva morska namirnica može se upotrijebiti za pripremu supa, salata, čipsa, tjestenina, kroketa, rižota, pa čak i kolača. Iako se alge smatraju namirnicom savremenog doba, one su zapravo dio ljudske ishrane otkada postoji čovjek.

Riznica hranjivih sastojaka

Prvi tragovi o korištenju algi u ishrani potječu iz starog Japana, otprije 10.000 godina, a postoje dokazi da su se upotrebljavale i na obalama Engleske i Islanda. Danas se ta morska trava, kako još nazivaju alge, upotrebljava u svim dijelovima svijeta uz okeane: u Irskoj, Škotskoj, Norveškoj, Južnoj Americi, Polineziji, Australiji, Novom Zelandu, Kini i Havajima, a naročito u Japanu.

Alge karakterizira specifičan, morski okus i prava su riznica hranjivih sastojaka. Sadrže oko 50 do 60 posto složenih šećera, sedam posto bjelančevina, 30 posto minerala i vitamina, 10 do 20 posto vode i samo do dva posto masti.

One sadrže više minerala i vitamina od bilo koje druge namirnice, ukljčujući povrće i mliječne proizvode. Svi nutrijenti koje sadrže alge lahko se resorbiraju u našem tijelu, te utječu na smanjenje masnoća i holesterola u krvi, jačaju kosti, nokte i kosu, obnavljaju reproduktivni sistem.

Japanci tradicionalno upotrebljavaju alge u svakodnevnoj ishrani, s obzirom da su zbog nedostatka zemlje historijski bili orijentirani na okean kao izvor hrane. Najpoznatije istraživanje o utjecaju algi na dugovječnost ljudi, objavljeno u knjizi “Okinawa Diet”, potvrđuje i njihovu ljekovitost. Poznato je, naime, da na otoku Okinava žive najdugovječniji ljudi na Zemlji, koji su vrlo aktivni i nakon 70-e godine života.

Istraživanjem, koje je trajalo 12 godina, utvrđeno je da stanovnici Okinave jedu čak 20 do 30 posto manje od drugih Japanaca, ali jedu mnogo više algi od njih. U narodnoj istočnjačkoj medicini alge su se koristile kod oticanja, visokog pritiska, ginekoloških problema, problema sa venama, želucem, slabe krvi i za pročišćavanje.

Istraživanja provedena pedesetih godina prošlog vijeka pokazala su da alge djeluju kao prirodni antibiotik,  jer sadrže masne kiseline, terpen, tanin i bromofenole. Istraživanje profesora Nakazave iz 1974. godine, pokazalo je da djeluju i kao inhibitori rasta tumora, a dokazano je i da normaliziraju rad štitnjače.

Uzgoj i proizvodnja

U Japanu je razvijena industrija uzgoja i proizvodnje algi, tako da se danas i na našim prostorima mogu nabaviti uglavnom japanske alge. Tamo se firme algi nalaze na posebno čistim dijelovima obale, gdje se uzgajaju, vade, suše na suncu, prema potrebi režu i pakuju.

Dva najveća i najpoznatija proizvođača algi su Muso i Mitoko. Oni garantiraju visok kvalitet i reprezentativne su firme širom svijeta.

Za kuhanje se koristi šest vrsta algi: arame, hijiki, kombu, wakame, nori, dulse i agar – agar, dok se mikroalge spirulina upotrebljavaju u obliku tableta. Alge se uglavnom mogu nabaviti u obliku pakovanja od 50 grama, a nakon otvaranja najbolje ih je držati u dobro zatvorenim vrećicama kako ne bi nakupile vlagu, te izgubile okus i hranjive sastojke. Jedu se u malim količinama; jedna kašika uz obrok, sasvim je dovoljna, preporučuju nutricionisti.

Na našem tržištu se mogu naći dodaci ishrani od prirodnog astaksantina i najpoznatije alge – spiruline, koji su poznati po svojim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima kod jačanja ljudskog imuniteta. Ti proizvodi sadrže najsnažnije antioksidanse dobivene iz algi – astaksantine, koji imaju 550 puta snažnije djelovanje od vitamina E i 10 puta snažnije djelovanje od beta-karotena. Astaksantin pored toga štiti od sunčeve svjetlosti, od štetnih djelovanja zagađenja, ultraljubičastog zračenja i imunološkog naprezanja, a povoljno djeluje i na ljepotu, zdravlje i zaštitu kože.

NASA je spirulinu razmatrala kao mogući dodatak hrani koja bi se koristila u svemiru, a mnogi je nazivaju super-hranom, jer posebno dobro djeluje na sportiste, trudnice, dojilje, rekovalescente i sve one koji se pridržavaju posebnih režima ishrane radi povećanja prirodnih energetskih potencijala.

Spirulina – super hrana

Zašto spirulinu nazivaju super-hranom? Ona sadrži sve esencijalne aminokiseline. Čak 60 posto spiruline čine cjeloviti, lako probavljivi proteini. Ona sadrži vitamine B grupe i minerale poput organskog željeza i selena, te 28 puta više netoksičnog, biološkog željeza od goveđe jetre.

Spirulina je odličan izvor GLA (gama linoleinske kiseline), sadrži tri puta više bjelančevina od ribe, peradi i crvenog mesa, pet puta više kalcija nego u neprerađenom mlijeku, ima 25 puta više beta-karotena nego u mrkvi. Ona je alkalna namirnica i pomaže u održavanju idealnog pH organizma.

(Najportal)