Pratite nas

Zanimljivosti

Zašto se baš 1. april obilježava kao Dan šale: JESTE LI PREVARENI

Published

on

Foto iStock

Danas se u svijetu obilježava 1. april, Dan šale. Na ovaj dan ljudi se tradicionalno šale jedni s drugima i zabavljaju smišljanjem bezopasnih smicalica i objavljivanjem lažnih novosti.

U nekim zemljama, kao u Velikoj Britaniji, Australiji i Južnoafričkoj Republici, podvale se prave samo do podneva. A onaj ko ih napravi poslijepodne naziva se aprilskom budalom.

Aprilska riba

U mnogim drugim zemljama ljudi se šale tokom cijelog dana.

U Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Italiji i francuskim govornim područjima Kanade i Švicarske, tradicija 1. aprila poznata je kao „aprilska riba“. Uobičajena šala je pokušaj da se neprimjetno zalijepi papirnata riba na leđa žrtve.

Najranija povezanost između 1. aprila i smišljanja šala javlja se u Čoserovim „Kanterberijskim“ pričama iz 1392. godine.

Prema jednoj verziji, 1. april kao Dan šale nastao je kada je u 16. vijeku pomjeren dan Nove godine sa 25. marta na 1. januar. Do tada se u mnogim evropskim gradovima Nova godina obilježavala 25. marta, a slavlje je trajalo sedam dana, odnosno do 1. aprila.

Prema tom tumačenju, oni koji su prihvatili novi datum kao dan Nove godine zbijali su šale s onima koji su ga i dalje obilježavali do 1. aprila.

U 18. vijeku se za ovaj dan smatralo da vodi porijeklo još od biblijske ličnosti Noja. Prema članku iz jednih engleskih novina objavljenom 1789. godine, tog datuma je Noje prvi put poslao golubicu, prerano.

Stvarni praznik

Neki događaji koji su se zaista dešavali 1. aprila, često su prihvatani s nevjericom, kao kada je Iran 1979. godine proglasio 1. april Danom republike, a do danas mnogi ne vjeruju da je to stvarni praznik.

U danskom gradu Albertslundu 2009. godine je jedna škola zamalo izgorjela do temelja jer vatrogasci nisu vjerovali da su prva dva poziva bila prava.

Zanimljivosti

Veliki planovi Rotary Cluba Cazin, prvo pomažu Gradskom dječijem obdaništu

Published

on

Rotary Club Cazin već u prvim mjesecima postojanja napravio je zapažene rezultate.

Ovaj klub je predstavljen u junu na Konferenciji Distrikta 1910, kojem pripadaju i bosanskohercegovački klubovi, a njegova prva predsjednica je Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima 23 člana, među kojima su uspješni doktori, ekonomisti, te biznismeni poput Refika Rošića, Mensura Mulalića, Suada Beširevića, Enesa Harbaša, Azre Bajrić, Minke Seferagić….

– Svi naši članovi su visokoobrazovani i lideri u svojoj struci. Zadovoljna sam šta smo sve učinili u vrlo kratkom roku. Bilo je malo teže i malo više posla nego što sam pretpostavljala. Naš prvi projekat vezan je za Gradsko dječije obdanište u Cazinu. S tim smo se predstavili na Distriktnoj konferenciji u Sarajevu, kada smo zvanično primljeni u Rotary zajednicu. Planiramo omasoviti članstvo dodatnim kvalitetnim ljudima koji mogu uložiti vrijeme i novac u naše humanitarne akcije – kaže Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima velike planove za narednu godinu.

– Prvo moramo završiti realizaciju dva projekta koja smo započeli. To su donacija knjiga za kantonalnu Gradsku biblioteku „Bibliobus“. Potom donacije kindl čitača i knjiga za našu Gradsku biblioteku Cazin. Planiramo završiti naš prvi projekat edukativnog karaktera vezano za dentalnu medicinu i zaštitu zuba kod najranijeg uzrasta djece, koji je obuhvatio sve dječije vrtiće i osnovne škole.

Tu su i projekti vezani za djecu u Centru za razvoj inkluzivnih praksi, humanitarno veče u kojem bi klub imao otvorena vrata za sve građane, i, naravno, prihod bi usmjerili u naše humanitarne akcije.

Namjeravamo posjetiti Rotary Clubove u BiH koji budu imali proslave godišnjica i pokušati ostvariti kontakt i trajne veze sa nekim od Clubova u susjednoj Hrvatskoj – kaže Esmira Kapić. Ona je, inače, i vlasnica firme za računovodstvo i reviziju doo „Rew-Est“ Cazin.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending