Pratite nas

Zanimljivosti

Zara se hvali da je imala 50 ljubavnika i ne stidi se: DA SAM MUŠKO, TAPŠALI BI ME RAMENU

Published

on

Trejsi Koks, stručnjak za intimne odnose, razgovarala je sa ženama koje se nimalo ne stide “broja” svojih partnera.

Često hvaljeni prosjek je '10’, ali iznenadio bi vas broj dama čiji ukupni broj ljubavnika iznosi 30 ili više. Nakon razgovora sa tri žene, Trejsi prenosi dio razgovora sa onom koja je ostavila najjači utisak na nju.

Zara (44) je u sretnoj vezi dvije godine i do prije nekoliko godina nije imala pojma koliko je ljubavnika imala.

“Prijateljica i ja napravile smo popis svih s kojima smo bile. Bila sam šokirana kad sam saznala koliko ih je. Mislila sam da smo spavale s otprilike istim brojem partnera, ali njen je ukupni broj bio 32, a moj je išao do 50. Sjetila se svih veza na jednu noć jer smo zajedno dijelile stan tokom mojih najaktivnijih godina.

Osjećala sam se sigurnije dovodeći muškarce u naš stan nego da idem kod njih. U svoju odbranu, radila sam poslove koji su izazivali veliku pažnju muškaraca. Radila sam za šankom u klubu, bila sam i di-džej. Neko vrijeme sam radila i kao model za kupaće kostime. Takođe imam velike grudi…”, prisjeća se Zara.

Roditelji bi, kaže ona, bili šokirani da znaju s koliko je njih spavala, ali niko od bliskih prijatelja ne bi.

“Ludovala sam, puno sam pila, izgledala sam sjajno i imala dobro tijelo, muškarci su bukvalno letjeli oko mene.

Samouvjerena sam i imam visoko samopouzdanje. Vođenje ljubavi je uvijek bilo pod mojim uslovima i nikad se nisam osjećala prisiljenom na bilo šta”, ističe i dodaje kako je sada u vezi i kako njen intimni život nikada nije dosadan niti stagnira.

Navodi kako je spavala sa više partnera nego što je društveno “poželjno”.

“Muškarci se time hvale i vide to kao dokaz svoje moći, svoje muškosti. Moj bi broj bio nešto čime bi mogli da se ponose”, zaključuje Zara. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending