Zanimljivosti

Vremena su prošla stara: KAKO SU NEKADA OČEVI UČILI SVOJE SINOVE DA POŠTUJU ŽENE

Published

10 mjeseci

27/11/2023

Muškarci starog kova kojima je obećanje bila svetinja, kojima nije padalo na pamet kasniti, koji su pazili kako izgledaju u društvu žene, ne zato što vole modu, već da pošalju poruku da je njena blizina poseban trenutak vrijedan poštovanja.

Kao da ih je sve manje, kao da ih je vrijeme pregazilo, a s njima i taj viteški odnos prema ženama. Pomalo je tužno da nestaju, jer to se ne uči u školi, to se ne uči iz knjiga, to je nešto što su nekada očevi prenosili sinovima riječima ali i svojim ponašanjem. A ovo su neka od pravila koje su muškarci starog kova učili svoje sinove o poštovanju prema ženama.

1. “ONA JE NEČIJA KĆER”
Ovo nije samo izjava, ovo je nešto što se osjeća u srcu. Muškarci starog kova znali su kako postaviti stvari u pravu perspektivu. “Sine ponašaj se prema ženama onako kako bi ti htio da se jednog dana muškarac ponaša prema tvojoj kćeri.”

2. “RUKE K SEBI.”
Doći će vrijeme za dodire. Svaki muškarac koji zna kako slušati ženu, znat će i procijeniti kada je vrijeme za dodir i – najvažnij – za kakvu vrstu dodira. Žena je ta koja određuje granice. Uvijek poštuj njene granice. “Ne dozvoli si da izazoveš razočaranje u njenom pogledu.”

3. “OTPRATI JE DO VRATA.”
To je osnova viteštva i časti. “Sine, damu uvijek otprati do vrata, i pobrini se da sigurno stigla kući prije nego što odeš.” Iako se danas mnogima takva gesta čini bespotrebnom, ona je usitinu oličenje poštovanja koje muškarac može imati prema ženi.

4. “UVIJEK PLATI VEČERU.”
Istina je da se danas vremena mijenjaju, ali to je standard koji se možda ne bi trebao promijeniti, bez obzira koliko žena zarađuje. Dapače, upravo ako je žena uspješna poslovno i financijski, ovakva gesta muškarca još više ističe njegovu posvećenost njoj. “Sine uvijek plati večeru, pa makar je naručila i jastoga.”

5. “PONUDI SVOJ KAPUT KADA JE HLADNO.”
“Sine, na taj način ne pokazuješ samo da ti je stalo do njene dobrobiti, već da o tome uvijek razmišljaš.” Kada je hladno, ponudi svoj kaput. Kada je vruće, ponudi se da joj kupiš hladno piće. Kada pada kiša, pronađi bilo što što će spriječiti da joj kosa pokisne.

6. “UVIJEK ZA NJU OTVARAJ SVA VRATA.”
Posebno kada ulazi u automobil. To je jednostavan ljubazan čin koji pokazuje da stavljaš nju na prvo mjesto.

7. “POŠTUJ ŽELJE NJENIH RODITELJA.”
Bez obzira kakvi su, pokaži njenim roditeljima maksimalno poštovanje. “Sine, tu nema rasprave. Psoljednje što želiš je biti u vezi s s nekim čiji te roditelji ne vole.” Učini sve što možeš da im pokažeš poštovanje.

8. “NEKA SE OSJEĆA SIGURNO I ZAŠTIĆENO.”
Ne moraš imati gomilu mišića da bi se žena osjećala sigurnom. Dovoljno je da joj pokažeš kako si spreman učiniti sve što možeš kako bi zaštitio nju, njezine stvari i vašu vezu. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Narodno vjerovanje: AKO UBERETE GRBAVU GLAVICU KUPUSA, ČEKA VAS UDAJA ZA RUŽNOG MOMKA!

Tagovi:običajiž stara vremena

Sljedeća vijest

Isprobajte ovaj trik: KAKO DA VAŠA OGLEDALA BUDU SJAJNA I BLISTAVA?

Predhodna vijest

Ženo, umirem: DA LI JE “MUŠKA PREHLADA” ZAISTA TAKO TEŠKA, ILI SU ONI VEĆI SLABIĆI?

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.