Tokom 2022. doživjeli smo dosta šokantnih vijesti i iznenađujućih otkrića o prehrani.

Zapravo, 2022. je bila puna znanstvenih otkrića koja su izravno utjecala na naš pristup prehrani, da smo mislili kako bi bilo dobro prisjetiti se najšokantnijih znanstvenih otkrića u 2022. godini, piše Eat This, Not That.

1. Beta-karoten je povezan s povećanim rizikom od srčanih bolesti

Beta-karoten, jarko narančasti pigment koji se nalazi u hrani kao što su tikva, dinja i mrkva — često se koristi kao dodatak za zdravlje očiju, imunitet i zdravlje kože. Međutim, nedavno istraživanje objavljeno u Journal of the American College of Cardiology otkrilo je šokantnu istinu o ovom pigmentu.

Ova studija proučavala je učinke uobičajenih dodataka prehrani poput omega-3 masnih kiselina, magnezija i beta karotena. Nažalost, otkrili su da su suplementi napravljeni s beta-karotenom zapravo povezani s povećanim rizikom od smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Iako je razlog za ovo otkriće još uvijek uvelike nepoznat, stručnjaci predlažu da se ovog dodatka prehrani klonite.

2. Omega-3 kiseline smanjjuju rizik od Alzheimerove bolesti za 49%.

Opće je poznato da omega3 masne kiseline pomažu u kognitivnom zdravlju, osobito kada se radi o smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti ili demencije. Iako se omega-3 masne kiseline obično konzumiraju u hrani poput masne ribe ili raznih orašastih plodova i sjemenki, mogu se uzimati i u obliku dodataka prehrani.

Iako su mnogi ljudi svjesni da omega-3 masne kiseline mogu pomoći u kognitivnom zdravlju, neki možda nisu shvatili koliko ovaj suplement može pomoći – sve dok nova istraživanja nisu objavljena prošle godine. Studija, koja je objavljena u Nutrients u svibnju 2022., otkrila je da su ljudi koji su imali veće količine omega-3 masnih kiselina u svom organizmu, imali nevjerojatnih 49% manju vjerojatnost da će razviti Alzheimerovu bolest. Ovo je svakako uvjerljiv argument za kupnju dodatka omega-3.

3. Mesni proizvodi biljnog podrijetla pružaju najnižu kvalitetu proteina

Oni koji sehrane biljnom prehranom mogli bi biti šokirani kada saznaju da se mnoge biljne zamjene za meso smatraju jednima od najniže kvalitete dostupnih proteina.

Prošle su godine istraživači usporedili običnu piletinu s odrescima od soje. Otkrili su da, iako je lažna piletina sastavljena od 24% proteina, ljudske stanice nisu apsorbirale protein tako dobro kao kod obične piletine. Ova otkrića su značajna za one koji ne jedu meso, jer to znači da će možda morati uložiti više truda da u svoju prehranu unesu visokokvalitetne proteine ​​od onih koji jedu meso.

4. Nezdrava prehrana može povećati rizik od smrtonosne bolesti – čak i ako vježbate

Lako je pretpostaviti da ako se ne hranite zdravo, to možete nadoknaditi tjelovježbom. Međutim, prošle su godine istraživači otkrili da nezdrava prehrana može povećati rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti ili raka, čak i ako redovito vježbate.

Studija, koja je objavljena u British Journal of Sports Medicine, zaključila je da su zdrava prehrana i redovita tjelovježba jednako važni za smanjenje rizika od smrti. Ovo je značajno za ljude koji su pretpostavili da se moraju usredotočiti na samo jedan aspekt svog zdravlja.

5. Ispijanje 2-3 šoljice kafe dnevno može vam pomoći da živite dulje

Rasprava o tome je li kafa ‘zdrava” ili nije uvijek je aktualna. Utvrđeno je da ispijanje umjerenih količina kave pomaže u poboljšanju kognitivnog zdravlja i čak smanjuje rizik od demencije i Alzheimerove bolesti, kao i da potencijalno pomaže u poboljšanju crijevnog mikrobioma. No, poznato je i da kafa remeti san, izaziva napadaje panike, pa čak i dovodi do problema sa srcem kod onih koji imaju problema s krvnim tlakom.

Zbog mješovitih informacija o kafi i njezinu utjecaju na zdravlje, bilo je prilično šokantno saznati da ispijanje dvije do tri šalice kafe dnevno zapravo može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i produžiti životni vijek. Europski časopis za kliničku prehranu objavio je ove nalaze u rujnu ove godine i ne samo da je bilo šokantno pomisliti da vam kafa zapravo može pomoći da živite dulje, već i da je količina od dvije ili tri šalice ono što može pomoći.

6. Mediteranska prehrana možda zapravo i ne smanjuje rizik od demencije

Mediteranska prehrana već se dugo reklamira kao način za poboljšanje kognitivnog zdravlja i funkcioniranja mozga zbog visokog udjela zdravih masnoća i cjelovite hrane bogate vlaknima, a često se o njoj raspravlja i kao o preporuci za smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti i demencije .

Međutim, u listopadu prošle godine, istraživači su proučavali učinke ove dijete na odrasle i nisu mogli pronaći vezu između mediteranske prehrane i smanjenja rizika od demencije. Ovi se nalazi temelje samo na jednoj studiji, tako da nisu dovoljni da se potpuno diskreditiraju moguće dobrobiti mediteranske prehrane. Ali ovaj je zaključak svakako bio šokantan za one koji su imali visoku razinu vjere u ovaj obrazac prehrane.