Pratite nas

Razglednice

Upoznajte “zemlju milionera”: U MONAKU KAO DA VLADA NEKI DRUGI BOG, A PRINCEZA IM JE ĆELAVA

Published

on

Monako je suvereni grad-država i mikrodržava na francuskoj rivijeri, blizu italijanske regije Ligurija. To je jedna od rijetkih zemalja koja se graniči sa samo jednom zemljom (u slučaju Monaka, to je Francuska). Ali vize nisu potrebne između ove 2 zemlje. Inače, formalno Monako nije član Evropske unije, ali kao valutu koriste euro.

Monako je pod ustavnom monarhijom od 1911. godine, sa suverenim princom Monaka kao šefom države. Trenutno Monakom vlada kuća Grimaldi, sa princom Albertom II, sinom princa Renije III i Grejs Keli, na čelu.

Godine 2002, novi ugovor između Francuske i Monaka precizirao je da će kneževina i dalje ostati nezavisna nacija, a ne da se vrati Francuskoj, ukoliko ne bude nasljednika koji bi nastavili dinastiju Grimaldi. Međutim, vojna odbrana Monaka je i dalje odgovornost Francuske.

Prošle godine, princeza Šarlin šokirala je sve svojom novom frizurom, sa obrijanim dijelovima glave. U jednom intervjuu je rekla da je ova frizura bila njena odluka:

„Željela sam je dugo, stil mi prija. To je sve.”

Naravno, ovaj pogled na kraljevske porodice izazvao je razne komentare, ali, kao što je Šarlin primijetila,

„Mi smo u 2021. godini i u ovim vremenima koja su tako zabrinjavajuća, tako teška, postoje druge, mnogo važnije teme koje zaslužuju našu pažnju. ”

Monako je druga najmanja država na svijetu po površini, samo je Vatikan manji. Njegova površina je samo 0,81 kvadratnih milja, što znači da možete pješice istražiti cijelu kneževinu. Istovremeno, Monako je najgušće naseljena suverena država na svijetu.

Monako ima najveći nominalni BDP po glavi stanovnika na svijetu i najnižu stopu siromaštva na svijetu. Takođe ima stopu nezaposlenosti od 2%, sa preko 48.000 radnika koji svakodnevno putuju iz Francuske i Italije. Takođe, zemlja ima najveći broj milionera i milijardera po glavi stanovnika na svijetu.

Kneževina privlači bogate ljude iz cijelog svijeta jer nema poreza na dohodak i niskih poreza na poslovanje. Međutim, stvari nisu tako jednostavne. Trenutno u Monaku živi oko 38 hiljada stanovnika, dok su, prema podacima iz 2020. godine, samo 9.573 osobe bile građani ove male države. Činjenica je da je zaista teško dobiti državljanstvo i pasoš Monaka. Većina ljudi koji tamo žive imaju boravišne dozvole. Podanici kneževine se zovu Monegaski. Među Monegascima ima dosta poznatih ljudi. Na primjer, braća Čarls i Artur Leklerk, koji su vozači Formule 1.

U kneževini ne možete odmah dobiti državljanstvo po pravu rođenja na njenoj teritoriji, niti brakom sa Monegaskom. Biti građanin Monaka je privilegija koju treba zaslužiti. Samo princ od Monaka odlučuje ko može dobiti pasoš njegove zemlje.

Da biste boravili u Monaku, morate imati račun u lokalnoj banci, a za otvaranje je potreban impresivan depozit. Ali prije nego što otvorite račun, zaposleni u banci će pažljivo provjeriti izvore vaših sredstava. Bez bankovnog računa nećete moći da iznajmite stan ili dobijete SIM karticu.

U Monaku se često mogu naći automobili koji imaju kaznu za parkiranje na šoferšajbnu! Mještani kažu da se to namjerno radi. Činjenica je da prema zakonu stanovnik kneževine mora provesti najmanje 6 mjeseci na svojoj teritoriji da bi dobio poreske olakšice. Međutim, mnogi imućni ljudi vole da putuju i kreću se širom svijeta, pa često samo stvaraju privid svog prisustva u Monaku.

Na primjer, traže od svog vozača da nepropisno parkira automobil u gradu, da bi kasnije vlasnik dobio kaznu, što će potvrditi činjenicu da su bili u Monaku. Takođe, ponekad vozaču ostave ključeve od stana kako bi s vremena na vrijeme upalili svjetlo i pustili vodu.

Mnogi ljudi obraćaju pažnju na to kako osoba izgleda. U kneževini postoji određeni kodeks oblačenja. Na primjer, možete da nosite samo kupaći kostim ili da hodate bez majice na plaži. Takođe možete skinuti cipele samo na plaži, inače ćete biti kažnjeni. Zabranjeno vam je da nosite šorts u nekim hotelima i drugim javnim mjestima. Takođe, možda nećete moći da uđete na neka mjesta ako nosite ranac ili patike.

Minimalna plata u Monaku je 1.300 eura mjesečno, a srednja plata 4.410 eura mesečno. Ovo nije mnogo, s obzirom na to da su cijene nekretnina u 2018. godini dostigle 100.000 eura po kvadratu.

Svake godine, od 1929. godine, Monako je bio domaćih jednog od najpopularnijih takmičenja u motosportu — Velike nagrade Monaka, koja je dio Svjetskog šampionata Formule 1. Staza prolazi ulicama grada. Potrebno je 6 nedelja da se pripremi, a još 3 nedelje da se demontira posle trke. Staza je uska i tijesna, a njen tunel, uski uglovi i mnoge promjene nadmorske visine čine je možda najzahtjevnijom stazom Formule 1. Jedan od vozača je to uporedio sa vožnjom biciklom po vašoj dnevnoj sobi.

Monako ima veoma visok nivo bezbjednosti – mnogi ljudi čak ni ne zaključavaju svoje automobile. Za ovo postoje 2 razloga. Prvo, postoji prilično visoka koncentracija policajaca po glavi stanovnika (oko 515 službenika na 38.000 stanovnika). Drugo, ogroman broj CCTV kamera (više od 1.000 jedinica) nalazi se na teritoriji zemlje.

Tamo je veoma nizak procenat kriminala: 1 krađa automobila godišnje, 1 ubistvo svakih 10 godina. A najsenzacionalniji slučaj bila je krađa draguljarske slike, koja je, naravno, brzo pronađena. Istovremeno, moraćete da komunicirate sa policijom u prilično neočekivanim situacijama u Monaku. Na primjer, ako treba da kupite lijek poslije 20 časova, prvo morate da pozovete policiju da biste otišli u pratnji do apoteke. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending