Komodo ostrva postala su poznata po svojim drevnim stanovnicima – komodo zmajevima. Ali postoje još neke interesantne stvari zbog kojih bi trebalo da se upoznamo sa ovim ostrvom.

Komodo je jedno od 17.508 ostrva Indonezije. Dio malosundskog arhipelaga, kao i Nacionalnog parka Komodo.

Odlikuje ga miran travnati pejzaž koji remeti po koje usamljeno stablo palmira palme dok su vrhovi brdašaca obrasli gustim šumama koje su često obavijene izmaglicom. Na obalama Komoda neprestano se smjenjuju male uvučene pješčane plaže, ogoljene stijene ili guste mangrove šume.

Iako je Komodo ostrvo vulkanskog porijekla, na njemu nema aktivnih vulkana, ali su lakši zemljotresi česta pojava.

Površina ostrva iznosi 390 kvadratnih km. Broj stanovnika je u blagom porastu – 1928. godine na ostrvu je živjelo tridesetak stanovnika, a danas ih ima oko 2.000.

Da li možete da zamislite da se sretnete sa gušterom koji je narastao preko 3 metra? Ovde je to moguće!

Iznad plave vode indonežanskog moreuza Sape izdižu se neplodna travnata brda ostrva Komodo, Rinku, Padar, Flores i brojna manja ostrva koja zajedno čine Nacionalni park Komodo uspostavljen sa misijom da se od istrijebljenja sačuvaju komodo zmajevi, drevna vrsta guštera koja ih naseljava.

Komodo zmajevi su vrsta vrana koja živi nepromijenjena više od 4 miliona godina na ovim prostorima. Jedini su preostali primjerci drevnih varana koji su prije 25-40 milona godina bili endemska vrsta Azije. Danas se njihova brojnost na svakom od većih ostrva broja u hiljadama.

Naučnici sa Zapada, za postojanje ove vrste nisu znali sve do 1912. godine. Evropljani ga prvi put jesu zabilježili dvije godine ranije, kada je poručnik Van Stejn van Hensbroek iz holandske kolonijalne administracije čuo glasine o “kopnenom krokodilu”, ali je tek 1912. godine Piter Ovens, direktor Zoološkog muzeja u Bogoru, objavio rad o ovoj vrsti.

Ova grupa ostrva se nalazi u graničnoj zoni između dva velika životinjska kraljevstva: Australije i Evroazije. Stoga na prostoru žive sisari poput rusa jelena, veprova, makaki i cibetke, kao i mnogobrojne ptice i gmizavci.

Raznovrsnost živog svijeta na kopnu posebno impresionira kada se u obzir uzmu teški vremenski uslovi. Oko 8 mjeseci godišnje vladaju suše dok monsunski period donosi obilne padavine u preostala 4 mjeseca.

Diverzitet vrsta je posebno izražen u vodama oko ostrva. Do sada je detektovano oko 1.000 vrsti riba, 260 vrsti korala i oko 70 različitih vrsti sunđera. Kada na to dodate brojne vrste kitova, delfina i kornjača dobijete jedan od najbogatijih podvodnih predjela na planeti.

Ostrvo Komodo, koje je dio istoimenog nacionalnog parka na listi je svjetske baštine UNESCO-a. Mjesečno ga posjeti 10.000 turista, koji osim zbog komodo zmajeva, dolaze i kako bi uživali u odličnim lokacijama za ronjenje i prelijepoj prirodi. (Naj portal)