Pratite nas

Razglednice

Upoznajte Amsterdam: GRAD SA 165 KANALA I 1281 MOSTOM!

Published

on

Amsterdam je najveći i glavni grad Holandije i jedan od najznačajnijih ekonomskih i kulturnih centara ove popularne zemlje lala. Pored brojnih zanimljivosti, glavna specifičnost grada jesu kanali koji zapravo predstavljaju glavne saobraćjnice.

Tri glavna kanala – Herengracht, Prisengracht i Keiersgracht, su iskopani tokom 17. vijeka u Zlatno doba Holandije, i to u obliku koncentričnih pojaseva oko grada – poznatim kao Grachtengordel. Grad je osnovan u XII vijeku kada je bio malo ribarsko selo.

Za vrijeme velikog uspona grad postaje važan trgovački centar kada trgovina zapravo prevazilazi dotadašnje osnovno zanimanje ribarenje. Kanali su upravo poslužili i kao stambena zona i kao prostor za promet i trgovinu.

Grad danas ima 165 kanala čija dužina iznosi oko 100 km a preko ovih kanala sagrađen je 1281 most. Uz gospodske kuće i fasade zgrada, nije ni čudo što ga zovu Venecijom severa. Takođe, Unesko ih je uvrstio na svoju listu Svjetske baštine.

Ako ste se nekada zapitali zašto su amsterdamske zgrade uske, sada ćemo vam pojasniti.

Naime, u doba gradnje kanala one su ipak bile na boljoj poziciji, a što je bila veća fasada, to je bio i veći porez. Zato se kao rješenje našla gradnja uskih zgrada s velikim prozorima zbog bolje svjetlosti. Mnoge od njih i danas imaju kukicu na vrhu, koja je služila za skladištenje robe dopremljene kanalima na posljednji sprat, a u cilju zaštite dobara u slučaju poplave.

Zbog radoznalosti turista Amsterdam ima ronioce koji su na raspolaganju 24 sata dnevno. Vatrogasci ističu kako godišnje u kanale padne između 30 i 40 automobila. Međutim, još više bicikala završi u vodi (i do 15.000 godišnje)

Da li grad smrdi zbog kanala?
Iako mnogi misle da će ulaskom u ovaj grad ući u oblak dima marihuane, ima onih koji su malo realniji i sjete se potencijalno dominantnijeg mirisa. Do početka 20. vijeka kanali nisu bili čisti i to se odražavalo na neprijatne mirise u vazduhu. Međutim, nakon što su lokalne vlaste uložile dosta napora da očiste vodu, kanali više ne šire neprijatne mirise.

Da li ima morskih pasa u kanalu?
„Tamo gdje ja živim ima morskih pasa u kanalima, pa zato pitam“, kaže jedan Australijanac na TripAdvisoru. Ali, treba imati razumijevanja za naše traume i mirno objasniti – nema morskih pasa, ali nema ni plivanja.

Nije dozvoljeno plivanje?
Iako je voda čistija nego ranije, opet nije dovoljno čista da biste plivali u njoj, a kanali služe kao rute za čamce i brodove. Za plivanje postoje posebna mjesta u gradu i samo jedna službena prilika: Amsterdamsko gradsko plivanje. U pitanju je dan u godini kada možete s ostalima otplivati maraton u humanitarne svrhe. Grad ga koristi kao reklamu za kvalitet vode, ali ipak se prethodno preduzmaju mkere opreza. Voda se testira na bakterije i datum plivanja određuje se u zavisnosti od vremenskih uslova. U plivanju kanalom se okušala i kraljica Maksima od Holandije 2012. godine i u sklopu maratona.

Ima li riba u kanalima?
Da! Prevladavaju smuđ i štuka, a nije rijetkost vidjeti ni ribare koji pecaju uz kanale.

Da li se voda smrzava u kanalima?
Da, ali rijetko. Kada se to ipak dogodi, klizaljke postaju novi bicikli. Simpatičan je prizor baka i deka koji samouvjereno i opušteno klizaju kroz grad i vlasnika pasa čiji se ljubimci više klizaju nego što se šetaju. (Naj portal/ foto: Shutterstock)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending