Zanimljivosti
TA DIVNA I MIRISNA BEGONIJA: Ko ima ovo cvijeće na balkonu – ima i zdravlje, blagostanje i sreću
Prema narodnom vjerovanju, Begonija će pomoći u oporavku od bolesti i pomaže zdravlju starijih osoba. Predstavlja želju za produženjem života osobi koja ju je dobila na poklon.
Postoji više hiljada vrsta begonija i još nekoliko varijeteta. Po građi korijena, dijele se na rizomske, gomoljaste i begonije sa vlaknastim korjenom. Mnogi smatraju da je Begonije zahtjevna biljka, ali ovo cvijeće prosto morate imati na balkonu
Rizomi su debeli, mesnati izdanci koji u sebi skupljaju hranljive materije i vodu, koje biljka koristi u vrijeme suše. Ove biljke karakterišu lijepi, puni cvjetovi, kao i dekorativni listovi. Gomolji su zadebljali dijelovi iz kojih se granaju u svim pravcima tanke grančice korijena.
Stabljike ovih begonija odumiru u jesen, ali gomolji su trajni pa iz njih u proljeće izrastaju novi izdanci. Begonije sa vlaknastim korijenom nemaju ni gomolje ni rizome, već mrežasto korijenje kao i većina biljaka. Ove begonije su uglavnom zimzelene.
Sve vrste brzo rastu, mada su različite veličine, od 10 do 60 centimetara. Cvjetaju pretežno ljeti, ali to nije pravilo. Novi varijeteti cvjetaju neprestano. Potiče iz tropskog pojasa Južne Amerike, Afrike i Azije. Najpopularnije vrste su reks, elatior i semperflorens.
Begonija reks
Ova kraljica begonija gaji se zbog ukrasnog lišća raznovrsnih boja, oblika i veličina. Voli osvijetljeno mjesto, ali ne direktno sunčevo svjetlo. Osjetljiva je na mraz, voli umjerenu temperaturu (oko 18 stepeni Celzijusa) i umjerenu vlažnost zemlje. Teško podnosi suh i topao vazduh u prostorima s radijatorima. U proljeće i ljeto prihranjujte biljku svake dvije nedelje. Lišće je osjetljivo.
Uklonite sve zaražene listove. Povremeno okrećite posudu da osigurate podjednak rast jer biljka raste prema svjetlosti. Može se desiti da zimi miruje, prestane da raste i izgubi pokoji list. Ako se to dogodi, znatno manje zalivajte sve dok se ne pojavi novo lišće. Većina begonija ne zahtijeva podrezivanje, jedino ako se previše izdužila možete je orezati. Glavni neprijatelj su gljivice, koje se suzbijaju fungicidom. Ne dopustite preveliku vlažnost zemlje, osigurajte bolju cirkulaciju vazduha, jer vlaga samo pogoršava stanje.
Begonija semperflorens
Višegodišnja biljka poznata i pod nazivom „voštana begonija” zbog voštanog izgleda mesnatih sjajnih listova u boji od zelene, bronzane do mahagoni crvenkaste. Tokom cijele godine daje bijele, roze ili crvene cvjetove. Najviše joj odgovara polusjenka i umjerena temperatura. Odgovara joj malo vlage i vlažna zemlja, ali nikako natopljena. Treba da se prihranjuje svake druge nedjelje tokom cijele godine. Redovno uklanjajte uvelo lišće i cvjetove. Zaštitite biljku od prevelike količine vode tokom kišnih perioda.
Begonija elatior
Jednogodišnja biljka, voli osvijetljeno prozračno mjesto u stanu, ali može biti i na otvorenom. Voli temperaturu od 15 do 21 stepen Celzijusa tokom cijele godine. Zalijevajte je umjereno i pustite da se zemlja prosuši oko dva centimetra ispod površine do ponovnog zalivanja. Prihranjujte svake dvije nedjelje. Najveći neprijatelj begonije u zaštićenom prostoru je bijela mušica ili štitasti moljac, spriječite njihovu pojavu redovnim provjetravanjem prostorije. Cvjetovi se ne prskaju zbog tamnih mrlja koje mogu da dobiju.
Presađivanje i razmnožavanje
Zimi se presađuje u zemlju u kojoj je izmiješan treset sa pijeskom ili šljunkom. (Naj portal)
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON