Zanimljivosti
Svjetski prosjek 103 puta godišnje, Balkanci su iznad ovog prosjeka: JE LI DOBRO IMATI INTIMNE ODNOSE SVAKI DAN?
Ljudi se često uspoređuju pa se onda mnogi parovi pitaju koliko često drugi ljudi vode ljubav. Seks je područje života u kojem se mnogi žele hvaliti ili ne žele otkrivati neke detalje jer se boje da će biti “lošiji” od svoje okoline.
Ipak, neka istraživanja pokazuju kakvo je prosječna učestalost seksualnih odnosa. Svjetski prosjek je 103 puta godišnje. U regiji iznad prosjeka su Srbi koji uživaju 206 puta godišnje (projek 6 minuta), slijede Bosanci 196 puta (9 minuta prosjek trajanja igre), Crnogorci se seksaju 166 puta godišnje (prosjek trajanje igre 7 minuta), Hrvati se seksaju 134 puta godišnje (prosjek 4 minute),
No bez obzira što se radi o području života koji je vrlo individualno ipak se mnogi pitaju bi li bilo dobro voditi ljubav svaki dan.
“Odgovor je vrlo jednostavan, dobro je ono što je ljudima ugodno. Sigurno je imati seks svaki dan, čak i više puta dnevno. No isto je u redu imati seksualne odnose puno rjeđe”, objašnjava psihijatrica Michelle DiBlasi.
Studije pokazuju da ljudi koji imaju intimne odnose svaki dan imaju isti nivo sreće kao ljudi koji imaju seks jednom sedmično ili manje, dodaje dalje za The Healthy.
Istraživanje bjavljeno 2017. godine u časopisu Archives of Sexual Behavior otkrilo je da 15 posto muškaraca i 26 posto žena nije imalo seks te godine i da osjećaja isti nivo sreće kao i osobe koje su seksualno aktivne.
To je dokaz da sreća zavisi od potreba svake osobe pojedinačno. (Naj portal)
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON