Pratite nas

Zanimljivosti

Umro a penziju nije dočekao: SJEĆANJE NA VELIKOG RAMČETA, KRALJA ORIJENTALNE I ROMSKE MUZIKE SA BAŠČARŠIJE!

Published

on

Umro a penziju nije dočekao: SJEĆANJE NA VELIKOG RAMČETA, KRALJA ORIJENTALNE I ROMSKE MUZIKE SA BAŠČARŠIJE!

20. avgusta 2007. godine umro je Sulejman Ramadan Ramče. Sarajevska muzička legenda kakva se rađa jednom u hiljadu godina. Skroman, jednostavan, dobronamjeran, omiljen, vedrog duha….

Bole rane

Pamtimo ga po tome, ali i po pjesmama. Pamtimo kako je zbog rasta zbijao šale na svoj račun, a kako se radovao kada mu je Rizo Hamidović donio suncobran da ga čuva od kiše.

A onda počnu da bole rane. Puno je napravdi Sarajevo činilo prema Ramčetu, umro je a da penziju nije dočekao, umalo ga ne strpaše u zatvor, htjedoše mu uzeti dom na Baščaršiji… Danas ga niko ne spominje, a Ramče je dao Sarajevu, više nego što su Izetbegovići i njihova svita pokrali u BiH u posljednjih 30-tak godina. Tako je to kada u Sarajevo dođu divlji, pa protjeraju „pitome“.

Odakle seljak ili papak koji se dočepao vlasti u poratnom periodu zna ko je i šta je Ramče Sarajevu?

On je, zapravo, bio univerzalni i svestrani umjetnik; pored romskog pjevao je i turski, indijski, pa i španski melos. Rođen je u Skoplju, ali je sa nepunih sedam godina stigao u Sarajevo. Od tada on prigrlio Šeher na Miljacki, a Sarajevo prigrlilo Ramčeta! Jedno vrijeme je sa ocem Demirom čistio cipele gospodi iz sarajevske Titove ulice. A onda se otisnuo u muzički svijet. Sa 12 godina je ušao u kafanu kao bubnjar, a nakon toga se otisnuo i u pjevačke vode.

Ramče je bio i ostao kralj orijentalne pjesme svih vremena, najljepši biser sa Baščaršije. Nema osobe u ondašnjem Sarajevu ili Jugoslaviji da nije voljela Ramčeta. Bio je i ostao čovjek – raja.

Ramčetova ulica

Stare Sarajlije, danas kada prolaze pored hotela „Evropa“ uvijek sa sjetom pogledaju u zgradu u kojoj je Ramče živio sa surpugom i djecom, a onda pogled odluta do „Bečkog restorana“, gdje je Ramče kafenisao sa kolegama iz estradnog svijeta, ali i sa baščaršijskim zanatlijama.

– Ja bih ovu ulicu nazvao Ramčetova ulica. Puno je Sulejman Ramadan Ramče zadužio Sarajevo, mnogo više od ovih današnjih junaka i ministara – kazao je jednom prilikom novinar Ekrem Milić, prisjećajući se Ramčeta.

Slična mišljenja čuti ćete od većine sarajevskih muzičara, menadžera, novinara, ugostitelja… Ramčeta su naprosto obožavali Amela Zuković, Mićo Radovanović, Hari Mata Hari, Rizo Hamidović, Hanka Paldum, Ferid Avdić, Mile Kitić, Ibro Mangafić… Iz mora dogodovština, izdvajamo onu kada mu je Rizo Hamidović donio suncobran na poklon iz Amerike. Godinama se prepričavala ta zgoda, koja zapravo kazuje o tome koliko je Ramče bio omiljen među kolegama.

– Ovo ti je da ne pokisneš – kazao je Rizo Ramčetu, koji je bio nizak rastom, ali veliki sa toplom dušom i plemenitim srcem.

Ramčetove lokice

Na kraju da spomenemo neke od nezaboravnih Ramčetovih hit pjesama: “Alma, ti si moja”, “Esma, Esma”,”Crne kose”, “Elizabet”, “U tuđini sada patim”, “Želio bih otac biti”…

Ramčeta pamtimo i po tome što je dugi niz godina bio glavni u očuvanju tradicionalnog sarajevskog „Bala Roma“, koji se svake godine održavao u sarajevskom hotelu „Evropa“ ili restoranu „Bazeni“. Pamtimo ga i po tome da je bio prvi narodnjak koji je na sceni nastupao sa svojom plesnom grupom, u kojoj su bile mlade i atraktivne djevojke, odjevene u romskim šarenim i bljestavim haljinama.

Kasnije će Zdravko Čolić krenuti sa baletnom grupom „Lokice“, a kada je to vidio Ramče, samo je šeretski kazao:

– Sad ću ja svoje cure nazvati „Ramčetove lokice (kokice)”!

Godine prolaze, ali uspomene na Ramčeta ne blijede. Ne blijede bar kod onih ljudi koji cijene umjetničke, ljudske i patriotske vrijednosti kod svake osobe. Nažalost, danas je mali broj Sarajlija čija se nešto pita među novom generacijom „moćnika“ stvorenih migracionim kretanjima i rodbinskim vezama sa Izetbegovićima. I njima je Ramče, spjevao pjesmu, ali oni je nisu čuli. Posvetio je u ratnim vremenima jednu pjesmu i Aliji Izetbegoviću, ali izgleda da se nije puno svidjela SDA postavi, pa je Ramče zadnjih godina jako teško živio. Jedva je i penziju dobio….

Otjeraše pitome

Tako je to kada u velike sredine dođu „divlji“ pa zarobe ili otjeraju pitome! Njima ništa nije sveto, a istoriju pamte od dana kada su dobili dokumente na kojima piše da su postali stanovnici Sarajeva.

Ipak, dok Sarajevo postoji i Miljacka teče, raja Ramčeta zaboraviti neće! ((Naj portal/Ekrem Milić Foto:Facebok)

 

Zanimljivosti

Veliki planovi Rotary Cluba Cazin, prvo pomažu Gradskom dječijem obdaništu

Published

on

Rotary Club Cazin već u prvim mjesecima postojanja napravio je zapažene rezultate.

Ovaj klub je predstavljen u junu na Konferenciji Distrikta 1910, kojem pripadaju i bosanskohercegovački klubovi, a njegova prva predsjednica je Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima 23 člana, među kojima su uspješni doktori, ekonomisti, te biznismeni poput Refika Rošića, Mensura Mulalića, Suada Beširevića, Enesa Harbaša, Azre Bajrić, Minke Seferagić….

– Svi naši članovi su visokoobrazovani i lideri u svojoj struci. Zadovoljna sam šta smo sve učinili u vrlo kratkom roku. Bilo je malo teže i malo više posla nego što sam pretpostavljala. Naš prvi projekat vezan je za Gradsko dječije obdanište u Cazinu. S tim smo se predstavili na Distriktnoj konferenciji u Sarajevu, kada smo zvanično primljeni u Rotary zajednicu. Planiramo omasoviti članstvo dodatnim kvalitetnim ljudima koji mogu uložiti vrijeme i novac u naše humanitarne akcije – kaže Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima velike planove za narednu godinu.

– Prvo moramo završiti realizaciju dva projekta koja smo započeli. To su donacija knjiga za kantonalnu Gradsku biblioteku „Bibliobus“. Potom donacije kindl čitača i knjiga za našu Gradsku biblioteku Cazin. Planiramo završiti naš prvi projekat edukativnog karaktera vezano za dentalnu medicinu i zaštitu zuba kod najranijeg uzrasta djece, koji je obuhvatio sve dječije vrtiće i osnovne škole.

Tu su i projekti vezani za djecu u Centru za razvoj inkluzivnih praksi, humanitarno veče u kojem bi klub imao otvorena vrata za sve građane, i, naravno, prihod bi usmjerili u naše humanitarne akcije.

Namjeravamo posjetiti Rotary Clubove u BiH koji budu imali proslave godišnjica i pokušati ostvariti kontakt i trajne veze sa nekim od Clubova u susjednoj Hrvatskoj – kaže Esmira Kapić. Ona je, inače, i vlasnica firme za računovodstvo i reviziju doo „Rew-Est“ Cazin.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending