Holesterol je masnoća koju sadrže sve ćelije našeg tijela i on učestvuje u mnogim životnim funkcijama – u izgradnji ćelijskih membrana, proizvodnji spolnih hormona, vitamina D i žuči.

Jetra je glavni proizvođač holesterola, a ponekad se dešava da ga luči i više nego je tijelu potrebno. Taj višak masnoće kola krvnim sudovima i vremenom se taloži na njima. Jetra proizvede oko 85% holesterola u krvi, dok ostalih 15% unosimo hranom. Namirnice kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi sadrže najveću količinu holesterola i glavni su razlog za povišen nivo holesterola u krvi. Količina holesterola povezana je s arteriosklerozom, stvaranjem naslaga na zidovima krvnih sudova, što može da poveća rizik za nastanak bolesti srca i srčani udar.

Kao cijev iz sudopera

Svi znamo šta se dešava sa kuhinjskim odvodom kad u njega ulijemo masnoću. Budući da se ona ne otapa u vodi, nakupit će se na zidovima odvodnih cijevi i suzit će ih, pa će voda njima jedva proticati. Nešto slično dešava se i sa našim krvnim sudovima ako je u krvi previsok nivo holesterola i ostalih masnoća.

S obzirom na to da ne mogu da se otope u krvi, oni putuju “zakačeni”  za molekule nosače. To su bjelančevine apoproteini koje, kada se povežu sa holesterolom, oblikuju lipoproteine. Oni mogu da budu niske i visoke gustine. Ako je previsok nivo lipoproteina niske gustine (LDL) oni se talože na zidovima krvnih sudova i zato se LDL naziva “lošim holesterolom”. “Dobar holesterol” je onaj visoke gustine (HDL) čiji visok nivo djeluje kao čistač koji ulivamo u odvod i koji štiti arterije od začepljenja. Nivo LDL čestica može da bude visok zbog povišene vrijednosti ukupnog holesterola, ali i kod osoba koje se premalo kreću i kod pušača. Kako čestice “dobrog” holesterola štite krvne sudove, poželjno je da njihove vrijednosti budu što više. Za muškarce je donja granica 0.9, a za žene 1.1 mmol / l.

 Šta sve utječe na nivo holesterola?

Na nivo holesterola utiče ishrana, uzrast, težina, pol, nasljednja sklonost, bolest i stil života. Namirnice poput biljnih ulja, posebno palminog i kokosovog sadrže mnogo visokozasićenih masnoća iz biljnih izvora. Iako na njima piše da su 100% bez holesterola to ne znači da su korisne za srce.

Muškarci su skloniji višem LDL holesterolu i nižem HDL nego žene, naročito prije 50. godine života. Kod žena poslije 50. godina, zbog smanjene proizvodnje estrogena, raste nivo LDL holesterola. Neki ljudi su i genetski skloni visokom holesterolu, pa im se preporučuje da povedu računa o ishrani i da budu pod ljekarskim nadzorom. Na nivo ukupnog holesterola može da utječe stres, pušenje snižava nivo “dobrog” holesterola za čak 15%. Vježbanje djeluje obratno – može da poveća nivo “dobrog” holesterola. Novija istraživanja pokazuju da umjereno konzumiranje alkohola (jedno piće dnevno za žene, dva za muškarce) može da povisi nivo HDL holesterola.

 Pobijedite holesterol u 14 koraka

Samo odgovarajućom ishranom i vježbanjem možete da smanjite nivo holesterola u krvi.. Prestanite da pušite da biste povećali HDL i da biste izbjegli ostale zdravstvene probleme. Pridržavajući se ovih savjeta, uspjet ćete da očistite organizam od masnoća i da pobijedite ovog tihog ubicu.

 Jedite mnogo voća i povrća

Ove namirnice bogate su biljnim vlaknima koja podižu nivo dobrog i snižavaju nivo lošeg holesterola.

 Pažljivo birajte užinu

Preporučuju se dvije užine dnevni. Jedna prijepodnevna i jedna poslijepodnevna. Najbolje je da se sadrže od svježeg povrća i voća pošto ćete se lako zasititi, a nećete se prejesti.

 Tjestenina je dozvoljena

Mirne duše možete da jedete tjesteninu, hljeb, rižu… Ove namirnice sadrže biljna vlakna i malu količinu masti. Dajte prednost integralnoj tjestenini

Opredijelite se za piletinu

Ograničite konzumiranje mesa (jedite ga naviše četiri – pet puta sedmično). Bolje je da jedete bijelo meso (piletina, ćuretina).

 Pazite na masnoće iz mesa

Izbjegavajte jagnjetinu, kozje meso, pačetinu, prerađevine i iznutrice.

 Uklonite masne dijelove

Prije nego što počnete pripremati meso, uklonite svu vidljivu masnoću. U svakom slučaju u mesari tražite posniji komad jer meso sadrži visok procenat masti.

 Vaši saveznici: ulje od kukuruza i soje

Izbjegavajte masti životinjskog porijekla, ali i margarin. Bolje je da koristite ulja od kukuruza i soje.

 A šta je sa maslinovim uljem?

Najnovija istraživanja pokazuju da ono ne utiče na nivo holesterola.

 Pazite kako pripremate hranu

Najbolje je da meso pripremate na teflonu, kuhano u vodi ili na pari ili pečeno na što manje ulja.

Unosite mnogo vitamina

Jedite hranu bogatu vitaminom E. Korisne namirnice: sjemenke suncokreta, svjež grašak, ječam, šparoga, špinat, brokule.

 Dodaci ishrani?

Ako biste željeli da se oslonite na uzimanje vitamina u tabletama posavjetujete se s ljekarom, jer višak vitamina E može imati neželjeni efekat.

 Jedite ribu

Jedite ribu najmanje tri-četiri puta sedmično. Prije svega brancin, bakalar i zubatac jer sadrže polinezasićene masne kiseline.

 Nije svaka riba dobra

Izbjegavajte jegulju i inćun. Ni školjke se ne preporučuju.

 Salama je gotovo zabranjena!

Mesne prerađevine mogu biti zastupljenje u jelovniku samo u izuzetnim prilikama.

 Magične mahunarke

Jedite mahunasto povrće, ono je jedan od najjeftinijih, široko rasprostranjenih i najbezbjednijih prirodnih lijekova za borbu protiv holesterola. Prema tvrdnjama naučnika uzimanje šolje kuhanih suhih mahunarki svakog dana smnajuje loš holesterol za 20%. Rezultate možete da očekujete otprilike za tri nedjelje. Dolaze u obzir sve vrste mahunarki – crni, plavi i bijeli pasulj, leća i soja.

 Moćna zob

Jedite zob da oborite holesterol. Glavni sastojak zobi koji uništava holesterol jesu beta-glukani, rastvorljiva gumena vlakna koja se želatiniraju u crijevima. To utiče na apsorpciju i stvaranje holesterola, tako da se više holesterola odstrani iz krvi. Nije potrebno uzimati ogromne količine . činija srednje veličine kuhanih zobenih mekinja ili veća činija brašna biće sasvim dovoljna. Naučno je dokazano da zob toliko snižava holeterol da može zamijeniti lijekove. Prema drugoj studiji, pedesetak grama zobi za brzu pripremu dnevno smanjuje holesterol za 6% poslije dva mjeseca, a velika činija zobenog brašna dnevno povećava količinu dobrog HDL holesterola za 15% poslije 2-3 mjeseca. (Najportal)