Pratite nas

Razglednice

Sve je manje nade: DO 2050. GODINE NEPOVRATNO ĆE NESTATI MNOGI GLEČERI, ČAK I DURMITORSKI

Published

on

Glečeri širom svijeta, uključujući i preostale u Africi, nepovratno će biti izgubljeni do 2050. godine zbog klimatskih promjena, pokazao je novi izvještaj UN.

Kako se navodi, glečeri u trećini mjesta svjetske baštine će se otopiti u naredne tri decenije. Posljednji glečeri Kilimandžara će nestati, kao i oni na Alpima i u Nacionalnom parku Josemiti u SAD.
Izvještaj, koji je svoje procjene zasnovao na satelitskim snimcima, objavljen je uoči klimatskog samita COP27 koji treba da se održi naredne nedelje u Egiptu.

Oko 18.600 glečera je identifikovano širom 50 lokacija koje su UN označile kao mjesta svjetske baštine. Oni predstavljaju skoro 10 odsto cjelokupne teritorije na Zemlji koja je pokrivena takvim naslagama leda, a među njima se nalaze i mnoga znamenita turistička mjesta i lokacije značajne lokalnom stanovništvu.

Nestanak glečera je među najdramatičnijim dokazima da se klima mijenja i da se Zemlje zagrijava, stoji u izveštaju.

“Nadamo se da nismo u pravu, ali ovo je čvrst naučni dokaz. Glečeri su vrijedni indikatori klimatskih promjena jer su vidljivi. Ovo je nešto što stvarno možemo da vidimo da se događa – rekao je jedan od autora studije Tales Karvaljo Resende.

Preostali glečeri mogli bi da budu spašeni, ali samo ako svijet ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni. Međutim, drugi izvještaji UN upućuju na to da svijet trenutno nema način da to i postigne.

Ono što je presedan jeste brzina kojom se odvija nestanak leda. Sredinom prošlog vijeka glečeri su bili prilično stabilni, ali onda se sve promijenilo. Među mjestima svetske baštine koja će ostati bez glečera do 2050. godine su: Hirkanijske šume (Iran), Nacionalni park Durmitor (Crna Gora), Nacionalni park Virunga (Demokratska Republika Kongo), Nacionalni park Jeloustoun (SAD), Nacionalni park Maunt Kenija (Kenija), Mon Perdu (Francuska/Španija), Putoranski plato (Rusija), Nacionalni park Nahani (Kanada), Nacionalni park Lorenc (Indonezija), Rezervat Vrangelovih ostrva (Rusija), Nacionalni park Kilimandžaro (Tanzanija), Nacionalni park Josemit (SAD), Dolomiti (Italija), Komijska prašuma (Rusija)

Procjenjuje se da je gubitak leda na ovim područjima mogao da doprinese rastu nivoa mora za 4,5 odsto između 2000. i 2030. godine. Ovi glečeri već gube 58 milijardi tona leda svake godine, što je, poređenja radi, ukupna količina vode koja se godišnje koristi u Francuskoj i Španiji zajedno.

Mnogi ljudi takođe zavise od glečera kao izvora vode koja im služi ne samo za domaću upotrebu već i za poljoprivredu. Ukoliko izvori presuše, neće biti vode tokom sušnih sezona, a to dalje utiče na nedostatak hrane.

Osim toga, topljenje glečera dovodi i do poplava. Međutim, najočiglednija stvar koja mora da se uradi jeste ograničenje globalnog zagrijavanja, kažu naučnici.

“Ovdje leži nada. Ukoliko možemo drastično da smanjimo emisije gasova, bili bismo u mogućnosti da spasimo većinu ovih glečera. Ovo je zaista poziv da se preduzme akcija na svakom nivou, ne samo političkom, već i na nivou nas kao ljudskih bića – rekao je Karvaljo Resende. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending