Pokazivanje srednjeg prsta nekome je “bogom dano pravo” koje pripada svim Kanađanima, rekao je sudija iz Kvebeka, kada je nedavno oslobodio muškarca iz Montreala optuženog za uznemiravanje i prijetnje.

U svojoj presudi, sudija suda u Kvebeku Dennis Galiatsatos napisao je da Neall Epstein ne samo da nije kriv, već je činjenica da je uhapšen i procesuiran bila zbunjujuća nepravda, piše cbc.ca.

„Da budemo potpuno jasni, nije zločin pokazatii nekome prst – napisao je sudija u svojoj presudi od 24. februara.
„Možda nije građansko, možda nije pristojno, možda nije džentlmensko. Ipak, ne pokreće krivičnu odgovornost – dodao je sudija.
Policija je 18. maja 2021. uhapsila Epsteina, 45-godišnjeg učitelja, dok se vraćao kući iz šetnje. Ranije tog dana, sreo je komšiju Michaela Naccachea koji je živio u istoj ulici i sa kojim je ranije imao sukobe.

Komšija Naccache (34) psovao je Epsteina i prijetio mu dok je držao električni alat “na prijeteći način”, utvrdio je sudija. Epstein je odgovorio sa dva srednja prsta i nastavio hodati.

Naccache je naveo da je Epstein također napravio gest za prerezivanje grla i rekao da se plaši da će se Epstein vratiti i pokušati da ga ubije. Te tvrdnje sudija nije prihvatio.

„Na osnovu čega se bojao da je gospodin Epstein potencijalni ubica? Činjenica da je išao u mirnu šetnju sa svojom djecom? Činjenica da se družio s drugim mladim roditeljima na ulici? Ako je to standard, trebali bi svi da se plaše da su naše komšijei ubice na čekanju – napisao je Galiatsatos.

Sudija je, oslobađajući Epsteina, napisao i da bi volio da može i bukvalno “izbaciti slučaj van suda”.

„U konkretnim okolnostima ovog slučaja, Sud je sklon da zaista uzme spis i baci ga kroz prozor, što je jedini način da na adekvatan način izrazim svoje čuđenje činjenicom da je gospodin Epstein bio podvrgnut hapšenju i napadu – dodao je.

Malo ko, međutim, zna kako je taj gest nastao i koliko se dugo koristi. A nisu u pitanju stotine, već hiljade godina. Istorija ovog gesta seže do vremena stare Grčke. Pokazivali su ga u nekim grčkim dramama i komedijama zajedno sa drugim vulgarnim gestovima, poput ‘mahanja’ penisom. Iz istorijskih spisa znamo da se gest koristio i na pozornicama starog Rima, kao i prilikom sukoba u Senatu. To se tada zvalo ‘Digitus Impudicus’ ili drski prst”, rekao je Bendžamin Bergen, šef Jezičke i kognitivne laboratorije Univerziteta u San Dijegu za Vajs.

Niko ne može, sa stopostotnom sigurnošću, da kaže šta je originalni “drski prst” značio, ali su naučnici prilično sigurni da je to trebalo da predstavlja penis.

“Srednji prst je penis, a dva savijena prsta sa strane predstavljaju testise. To je falusni gest”, izjavio je ugledni antropolog Dezmond Moris za Bi-Bi-Si.

Prvi pismeni trag o pokazivanju srednjeg prsta ostavio je Aristofan u komediji “Oblaci” iz 424. godine pre naše ere. Prvi čovjek kome je, zvanično, srednjim prstom “poslata poruka” bio je filozof Sokrat, kome u tom komadu lik pod imenom Strepsijad pokaže srednji prst, praveći se da je to ukrućeni penis. Sokrat je u “Oblacima” prikazan kao neko ko kvari atinsku omladinu.

Slijedeći put “srednjak” se spominje u knjizi “Životi i mišljenja znamenitih filozofa” Diogena Laertija u 3. vijeku prij nove ere, i takođe je pokazan jednom filozofu. Gest se pojavljuje u više komada napisanih u doba starog Rima, a prema nekim izvorima, zloglasni imeperator Kaligula tjerao je podanike da mu, umjesto ruke, ljube srednji prst, kojim bi prethodno sugestivno mahao kako bi još više podsjećao na penis.

U srednjem vijeku srednji prst se ne spominje u zapisima, ali nema sumnje da je taj gest preživio. Ugledni američki profesor prava Ajra P. Robins, u svom radu iz 2008. godine posvećenom pravnim aspektima pokazivanja srednjeg prsta, zapisao je da se gest u Sjevernoj Americi upotrebljavao najkasnije od 1886. godine.

Te godine “srednjak” je pokazao popularni igrač bejzbola Čarls Old Hos Redburn, i to u objektiv kamere, pa je tako postao akter prve poznata fotografije tog gesta. Za njegovu današnju popularnost u celom svetu zaslužan je veliki uticaj američke pop kulture, filmova, muzike i serija.

“Do prije dvadesetak godina srednji prst nije ništa značio u Japanu ili Koreji, a sada ga svi znaju zbog filmova i serija. Da je nakon Drugog svjetskog rata francuska kinematografija postala dominantna, vjerovatno bismo svi, umjesto prsta, pokazivali stisnutu šaku”, zaključuje profesor Bendžamin Bergen. (Naj portal)